Kovačević, koji je i savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, žalio se sudu u Strazburu, jer mu je ugroženo aktivno biračko pravo s obzirom na to da, kako je i naveo, kao neko ko živi u FBiH može da glasa samo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH, dok je isti slučaj i kada je u pitanju popunjavanje Doma naroda Parlamenta BiH - jedino Srbi iz Republike Srpske mogu da biraju srpske delegate, odnosno Bošnjaci i Hrvati iz Federacije mogu birati one iz bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Evropski sud je presudio krajem avgusta prošle godine i utvrdio da su njegova prava prekršena i da je diskriminisan, te konstatovao kako konstitutivni narodi, a to su prema Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, uživaju povlašćen položaj u sadašnjem sistemu.

Kovačević je, poslije prve odluke Suda u Strazburu, rekao da je srušen koncept legitimnog predstavljanja, međutim, BiH je podnijela zahtjev za preispitivanje te presude. Žalbu su uputile vršioci dužnosti agenata BiH pred Sudom za ljudska prava Monika Mijić i Jelena Cvijetić za koje je Kovačević tvrdio da nemaju nadležnost za to jer su im istekli mandati, a što je sporno i pojedincima iz Savjeta ministara te je u proteklim danima bilo i teških riječi.

Ipak, sud je uvažio žalbu Kancelarije agenta BiH, a Mijićeva juče nije htjela da komentariše ovaj slučaj zbog javne rasprave koja je zakazana, kazavši samo kratko da se stav sudija, poslije srijede, očekuje u narednim mjesecima.

Iz Srpske, čiji će predstavnik, odnosno ministar pravde Miloš Bukejlović pratiti raspravu u Strazburu, upozoravaju da je postojeći stav sudija opasan.

- Predmet je značajan u pravnom smislu, jer se Evropski sud bavi ustavnim uređenjem BiH, a ne bi trebalo, jer nadležan je za Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, ne za to kako je zemlja ustavno uređena. Smatramo da je tu napravljena greška, ali ako uzmemo u obzir da nisu ispoštovali ni svoja pravila jer nisu ispunjeni proceduralni uslovi, mislim da iza toga svega ipak nešto postoji i da se taj predmet svjesno gura i iz nekog razloga pokušava napraviti jedna izborna jedinica u BiH, do čega bi dovelo potvrđivanje ove presude -  rekao je za "Glas Srpske" pravni zastupnik Republike Srpske Lazar Stjepanović.

Smatra da postoji niz argumenata koji šalju drugu sliku, odnosno idu u korist toga da ne može biti donesena takva presuda.

- Pravno gledano, ne bi trebalo da potvrde ovu presudu, već da odbace zahtjev kao neuredan, a ako to ne urade, jedina ispravna bila bi presuda u kojoj bi bio odbijen zahtjev jer ne može Evropski sud da se bavi tim stvarima, a kao jedan od argumenata koji bi mogao da uzme u obzir jeste to da nisu iskorišćeni svi pravni lijekovi u BiH kojima bi se Kovačević mogao zaštititi - istakao je Stjepanović koji je podsjetio da Kovačević nije, između ostalog, podnio prije Strazbura apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Pravni zastupnik Republike Srpske naglašava da je Parlament BiH jedini nadležan za promjenu Ustava, a zbog postojećeg zakonodavstva Evropski sud je i ranije u slučajevima "Sejdić i Finci", "Pilav", "Zornić" i "Pudarić" ocijenio da je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu. Ipak, ova posljednja odluka u predmetu "Kovačević" podigla je veliku prašinu.

- Ova je, mislim, opasnija od prethodnih presuda jer se bavi samim uređenjem BiH, dok su se prethodne bavile biračkim pravom - zaključio je Stjepanović.

Odlučivanje

Prema Evropskoj konvenciji za ljudska prava, svaka stranka u roku od tri mjeseca od dana donošenja presude vijeća može, u posebnim slučajevima, da zahtijeva da se predmet iznese pred Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava. U istom članu stoji da će odbor od pet sudija Velikog vijeća prihvatiti zahtjev ako se predmet tiče nekog ozbiljnog pitanja vezanog za tumačenje Konvencije ili ozbiljnog pitanja od opšte važnosti. Ukoliko odbor prihvati taj zahtjev, Veliko vijeće odlučuje o predmetu presudom.