Budući da su nam konačno došli vrući ljetni dani, jako je važno svoju ishranu prilagoditi trenutnim uslovima, kako bi vaš organizam mogao što lakše podnositi visoke ljetne temperature.

 

- Upravo povišene ljetne temperature, koje rezultiraju povišenom temperaturom tijela, a potom i znojenjem, mogu dovesti do pretjeranog gubitka tjelesnih tečnosti, odnosno do dehidracije tijela. Simptomi dehidracije su glavobolja, suva koža, suva usta i jezik s gustom slinom, ubrzani otkucaji srca, grčevi u nogama i rukama, mučnina, povraćanje - ističe nutricionistica INZ-a Maja Trifković. 

 

Na dehidraciju su posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenog imuniteta. Stoga je ljeti, prije svega, jako važno voditi računa o pravilnoj i dovoljnoj hidraciji organizma. 

 

Voda je najbolje piće za rehidraciju, bez dodatnih kalorija. Trudite se tokom ljetnih mjeseci piti minimalno 8-10 čaša vode dnevno, što ćete, naravno, prilagođavati nivou fizičke aktivnosti, budući da dodatna fizička aktivnost povećava potrebe za vodom, koja se gubi znojenjem. 

 

Osim vodom, povećane potrebe za tečnošću ljeti možemo nadoknaditi i svakodnevnim unosom sezonskog voća i povrća bogatog vodom (lubenica, jagoda, dinja, breskva, paradajz, krastavac, paprika, zelena salata,...) te cijeđenim nezaslađenim voćnim sokovima, aromatiziranim vodama, izotoničnim napitcima, naročito ukoliko se bavite nekom jačom fizičkom aktivnošću, zatim fermentiranim mliječnim proizvodima niskog udjela masti, ali i supama i povrtnim čorbama, koje će ujedno nadoknaditi i znojenjem izgubljene elektrolite.  

 

Osim o dovoljnoj hidraciji organizma, ljeti treba voditi računa i o tome da se naša ishrana zasniva na laganoj, lakše probavljivoj hrani, bogatoj vlaknima. Upravo ljeti, organizam prirodno traži hranu s manjom količinom masnoća, a bogatu vlaknima, vitaminima, mineralima i vodom. 

 

Stoga, potrudite se u svoje ljetne jelovnike uvrstiti što više sezonskog voća i povrća, kojeg u ovom dijelu godine, ima u izobilju. Preporučuje se konzumiranje više laganih obroka na dan (tri glavna obroka i dva međuobroka) radi ubrzanja metabolizma i podsticanja probave, bez osjećaja težine te povećanja energije i vitalnosti. 

 

Neka vaši obroci izgledaju što šarenije, pripremajte što više laganih povrtnih salata za prilog, ali i kao glavno jelo uz dodatak integralnih žitarica, mahunarki, nemasnog mesa peradi ili ribe. 

 

Za užinu pripremajte razne voćne salate od voća svih boja, kako biste se snabdjeli vitaminima, mineralima i dovoljnom količinom antioksidansa, koji nam ljeti posebno trebaju u borbi protiv slobodnih radikala, nastalih kao posljedica izlaganja štetnom sunčevom zračenju. 

 

Budite kreativni, djeci ponudite zdraviju alternativu klasičnim kupovnim poslasticama, za užinu napravite domaći sladoled ili jogobellu od bobičastog voća i jogurta s niskim udjelom masti ili energetske pločice od žitarica i kombinacije bobičastog, suvog i orašastog voća. 

 

 

Uvijek, ali ljeti posebno, treba izbjegavati obilne obroke, prženu, masnu i teško probavljivu hranu, preslanu i prezačinjenu hranu, suvomesnate proizvode i industrijski prerađenu hranu, zaslađene sokove, ali i pretjerane količine alkoholnih pića i pića bogatih kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma. 

 

Masna i teško probavljiva hrana opterećuje probavu, uzrokuje pojačano znojenje te može dovesti do dehidracije, a na kraju i do nakupljanja viška masnog tkiva, što nikom ne treba u vrućim ljetnim danima. 

 

Ukoliko ljeto dočekate s viškom kilograma, ne trebate se brinuti - ovo godišnje doba idealno je za „topljenje“ kilograma jer nudi brojne aktivnosti na otvorenom kao što su trčanje, rolanje, vožnja biciklom, plivanje, rad u vrtu te brojne druge aktivnosti, koje će vam, uz nutritivno bogatu i laganu ljetnu ishranu, pomoći da se brže i lakše riješite suvišnih kilograma, ali i da poboljšate svoj imunitet i opšte zdravstveno stanje.