Na to upozoravaju zvaničnici u Vladi RS i predstavnici Srpske u institucijama BiH dan nakon što je Predstavnički dom Parlamenta BiH odbio zahtjev Savjet ministara BiH da se o izmjenama Zakona o akcizama odlučuje po hitnom postupku, što bi značilo da ništa ne mogu promijeniti. Predloženim izmjenama zakona je predviđeno povećanje akcize na gorivo, a kako bi to bilo sprovedeno, predložena je izmjena još dva zakona, koja se tiču indirektnog oporezivanja. Poslanici će o tim pitanjima raspravljati u skraćenoj proceduri i imaće mogućnost da ulože amandmane, a zvaničnici Srpske ističu da do tada stvari moraju biti vraćene na pravi put.

Problem je nastao zbog toga što je prijedlog izmjena zakona koji je prethodno dobio podršku Upravnog odbora UIO pretrpio ogromne promjene u Savjetu ministara i zatim upućen na usvajanje u Parlament. Savjet ministara podržao je krajem juna izmjene Zakona o akcizama kojim je predviđeno povećanje tog nameta na gorivo i autogas za 15 feninga po litru. Upravni odbor UIO predložio je u istom paketu i povećanje akciza na pivo, alkoholna i bezalkoholna pića, ali to nije usvojeno u Savjetu ministara. Kako bi promjene prošle bez otpora Savjet ministara je predložio da izmjene zakona budu razmatrane u hitnom postupku.

Na kršenje zakona upozorio je ministar finansija RS Zoran Tegeltija, koji je i član Upravnog odbora UIO u dostavljenom mišljenju na zahtjev Narodne skupštine RS. Tegeltija je u mišljenju o predloženim zakonima, koje je u posjedu "Glasa Srpske", ukazao na zamjenu nadležnosti.

- Upravni odbor UIO mora prethodno usvojiti predložene zakone, a iz akata dostavljenih radi davanja mišljenja je vidljivo da je prijedloge sačinio UIO, ne Upravni odbor. Iz toga proizlazi da je prilikom utvrđivanja prijedloga zakona došlo do povrede odredaba Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja - naveo je Tegeltija.

UIO je, ističe Tegeltija, nadležan samo za sprovođenje zakona i politike indirektnog oporezivanja koju utvrđuje Savjet ministara na prijedlog Upravnog odbora UIO.

- Tekstovi predloženih zakona na koje su Direkcija za evropske integracije, Kancelarija za zakonodavstvo i Ministarstvo finansija i trezora BiH dali mišljenje prije razmatranja na sjednici Savjeta ministara, a sva mišljenja su iz aprila 2016. godine, i koji su utvrđeni prethodno na sjednici Upravnog odbora, ne odgovaraju tekstovima koji se sada nalaze u zakonodavnoj proceduri. Zbog povrede procedure nije opravdano podržati donošenje predložene izmjene, sve dok ne bude obezbijeđeno da predloženi tekstovi budu razmatrani i usvojeni od strane Upravnog odbora UIO - upozorio je Tegeltija.

Njegov stav dijeli i poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Nikola Špirić, koji je kao bivši ministar finansija i trezora BiH bio član Upravnog odbora UIO. Špirić je podvukao da je parlamentarna rasprava o spornim prijedlozima zakona završila jedinim mogućim stavom kako bi bile ispravljene suštinske i proceduralne greške.

- Imali smo informaciju da ovakav tekst izmjena zakona nije bio predmet rasprave na sjednici Upravnog odbora UIO, koji je jedini nadležan da to uputi u dalju proceduru. To potvrđuje i internet stranica Savjeta ministara gdje je nakon rasprave usvojen zaključak da se prijedlog zakona vrati Upravnom odboru i da to usklade sa raspravom koja je vođena na sjednici Savjeta ministara. Nažalost, to je vraćeno UIO. Riječ je o krupnoj proceduralnoj grešci, to nije ni u skladu sa zakonom i čudi me kako je Savjet ministara takav prijedlog uputio u Parlament - rekao je Špirić.

Prema njegovim riječima, predložene izmjene zakona ni suštinski nisu dobre.

- One su u koliziji sa sporazumom koji su potpisali premijeri RS i FBiH i sa zahtjevom Evropske banke za obnovu i razvoj, gdje se govori o namjenskim sredstvima. Predviđeno je da se sredstva izdvajaju na jedinstveni račun i da se dva puta mjesečno vrši obračun, a ne govori se da se radi o namjenskim sredstvima. S obzirom na to da se raspodjela novca sa jedinstvenog računa vrši na dnevnoj bazi na osnovu utvrđenih koeficijenta i ako oni ostanu za akcizu RS bi mogla da ostane uskraćena za nekoliko desetina miliona KM - rekao je Špirić i zaključio da je jedini logičan potez da zakoni budu vraćeni Upravnom odboru UIO da bi razriješio dileme.

Osim predloženih izmjena Zakona o akcizama, u parlamentarnu proceduru upućeni su prijedlozi izmjena Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja i Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.

MMF

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH usvojen je i zaključak u vezi sa pismom namjere koje treba biti upućeno Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da bi BiH dobila 1,1 milijardu maraka kredita. U zaključku je zatraženo od Savjeta ministara da dostavi svaki međunarodni sporazum, ugovor i aranžman sa međunarodnim finansijskim institucijama na ratifikaciju i odobravanje Parlamentu.

Nikola Špirić smatra da se time komplikuje situacija i dodaje da do sada to nije bio slučaj.

- Sasvim su druge procedure kod aranžmana sa MMF-om. Imam osjećaj da neko želi da dodatno zakomplikuje situaciju, iako je u ovoj zemlji potrebno pojednostaviti procedure, jer ako ih dodatno iskomplikujemo, nećemo nikada na zelenu granu - kazao je Špirić.