Priča o izborima počela je neslavno s obzirom na to da vlast, tačnije aktuelni Savjet ministara BiH, na vrijeme nije obezbijedio novac. Na kraju je morao reagovati i Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, namećući odluku o finansiranju izbora. Za razliku od kampanje, postizborni period bio je poprilično zanimljiv, a stvari su počele da se komplikuju već u izbornoj noći, kada je Jelena Trivić, kandidat PDP-a, proglasila pobjedu nad Miloradom Dodikom, kandidatom SNSD-a. Kasnije, kada je ustanovljeno da Dodik ima više glasova, opozicija je počela sa protestima, a i sama Centralna izborna komisija naredila je ponovno prebrojavanje glasova za taj nivo vlast. Na kraju, Dodik je od strane CIK-a potvrđen kao predsjednik Republike Srpske.

 

Osim izbora, u političkom smislu, godinu je obilježilo i to što je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status. Zahtjev za članstvo u EU, BiH je podnijela u februaru 2016. godine, a krajem te godine dobila je i upitnik Evropske komisije u kojem su bila 3.242 pitanja. Na ova pitanja BiH je odgovorila tek 14 mjeseci kasnije s tim da je poslije stigao i dodatni set pitanja na koji se odgovaralo takođe mjesecima. Na kraju, 15. decembra BiH je dobila status kandidata.

 

Ubistvo Radenka Bašića, načelnika Kriminalističke policije u Prijedoru, potreslo je region. Njega je pucnjem u potiljak, dok je išao na posao, ubio Aleksandar Mijatović, koji je priznao ubistvo, a pored njega, uhapšen je i Dalibor Railić, zvani Dugi, kojeg policija tereti da je naručio ubistvo policijskog inspektora.

 

Kada je riječ o inflaciji i opštem rastu cijena, to je obilježilo cijelu godinu, jer iz mjeseca u mjesec novac je gubio na vrijednosti. Ta inflacija, iako uvezena, u Bosni i Hercegovini najveća je u regionu i očekivanja ekonomista su da će na nivou godine biti oko 16 odsto. Najveća posljedica inflacije svakako je rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, koje su značajno poskupjele. Prema zvaničnim podacima statističkih zavoda u BiH, samo je hrana poskupjela 26 odsto, a značajno su rasle i cijene nafte i naftnih derivata, što se pripisuje ratu u Ukrajini. Ono što zabrinjava jeste da su vlasti u BiH na svim nivoima, u odnosu na zemlje regiona, učinile najmanje kako bi pomogle građanima da se izbore sa sve većim troškovima života.

 

Defileom ulicama Banjaluke i svečanom akademijom proslavljeno je 30 godina postojanja Republike Srpske.

 

Sjedinjene američke države proširile su sankcije Miloradu Dodiku, tadašnjem članu Predsjedništva BiH, i uvele sankcije banjalučkoj Alternativnoj televiziji. Takođe, sankcije su uvedene i Milanu Tegeltiji, bivšem predsjedniku VSTS-a, te Mirsadu Kukiću, predsjedniku Pokreta demokratske akcije.

 

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti te Nacrt zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), koji su izazvali burne rekacije kako Bošnjaka tako i predstavnika međunarodne zajednice.

 

U Prijedoru na ulici, dok je išao na posao, ubijen je Radenko Bašić, načelnik Krim-policije. Nekoliko dana poslije ubistva, policija je uhapsila Dalibora Railića, zvanog Dugi, kojem se stavlja na tereti da je naručio ubistvo, kao i Aleksandara Mijatovića, koji je priznao da je ubio Bašića. Agencije za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH donijela je odluke o restruktuisanju Sberbanke, koja je kasnije prodata domaćim bankama u BiH. Istoričaru Milošu Koviću iz Beograda Grnična policija Bosne i Hercegovine po nalogu OBA zabranila je ulaz u BiH.

 

Poslije 30 godina od zločina, Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv deset lica zbog zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

 

Velika Britanija uvela je sankcije Željki Cvijanović, tadašnjoj predsjednici Republike Srpske te Miloradu Dodiku, u to vrijeme članu Predsjedništva BiH. Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika poništio je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti koji je usvojila NS RS.

 

Centralna izborna komisija BiH raspisala opšte izbore za 2. oktobar, ali kampanja već uveliko traje.

 

U SDS-u su se koplja lomila oko njihovog kandidata između Mirka Šarovića i Milana Miličevića, dok je PDP već istakao Jelenu Trivić kao svog kandidata.

 

Njemačka je odlučila da se njeni vojnici ponovo vrate u EUFOR, a njemački kancelar Olaf Šolc reaktivirao je Berlinski proces.

 

Na samitu lidera EU u Briselu BiH "izmakla je" kanidatura za članstvo, ali su kandidaturu dobile Ukrajina i Moldavija. Lideri bh. partija u Briselu potpisali su sporazum o reformama.

 

Američki predsjednik Džozef Bajden produžio je važenje sankcija za zapadni Balkan, a nekoliko dana kasnije pod američke sankcije potpali su Alen Šeranić, ministar zdravstva i socijalne zaštite RS, i Marinko Čavara, predsjednik FBiH, zbog, kako je obrazloženo, etnonacionalizma.

 

Propao je još jedan pokušaj političkih lidera u FBiH da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona, dok je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg RS ne priznaje, nametnuo tehničke izmjene koje su trebale unaprijediti izborni proces.

 

SNSD kandidovao je Milorada Dodika za predsjednika RS i Željku Cvijanović za srpsku članicu Predsjedništva BiH.

 

Most na Savi kod Gradiške svečano je otvoren, paralelno s otvaranjem Pelješkog mosta, koji je ubrzo i pušten u promet, dok je brza cesta kod Gradiške do daljeg u izgradnji.

 

U Banjaluci je potpisan ugovor o izgradnji dionice autoputa Prijedor-Banjaluka-Beograd težak 650 miliona KM.

 

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno je ukinuo akcize na gorivo, međutim do smanjenja cijena goriva nikad nije došlo, jer nije završena kompletna procedura.

 

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o dokapitalizaciji rudnika Ljubija, koju je kasnije pod pritiskom javnosti povukla.

 

Zvanično počela kampanja za opšte izbore koja, po mišljenju analitičara i stručnjaka, nikad nije bila tiša.

 

Na Brdu kod Kranja održan je samit lidera zemalja regiona, gdje je usvojeno nekoliko zaključaka, između ostalih i onaj kojim se poziva EU da BiH dodijeli status kandidata.

 

Počela je gradnja puta od Rače do Bijeljine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

 

Samoubistvo Mladena Dulića u Laktašima zbog ismijavanja na društvenim mrežama podiglo je region na noge.

 

Održani su opšti izbori u Bosni i Hercegovini na kojima su Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić izabrani u Predsjedništvo BiH, dok je Milorad Dodik izabran za predsjednika Republike Srpske.

 

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne prizanje za visokog predstavnika, nametuno je izmjene Ustava FBiH i Izborni zakon BiH.

 

Opozicija u Republici Srpskoj optužila je vlast da je pokrala izbore i održala proteste u Banjaluci. Patrijarh Porfirije ustoličen je u tron arhiepiskopa pećkih i patrijarha srpskih u Pećkoj patrijaršiji na Kosovu i Metohiji.

 

Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, i članovi Predsjedništva SDS-a podnijeli su ostavke zbog loših izbornih rezultata.

 

Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, predvođena SNSD-om, dogovorila je formiranje vlasti i promovisala Nenada Stevandića kao predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske. Novoizabrani članovi Predsjedništva BiH stupili su na dužnost.

 

Konstituisan je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a Narodna skupština Republike Srpske izabrala je pet delegata u Dom naroda paralmenta BiH. Iako je nadležna komisija u NS RS potvrdila izbor pet delegata, CIK je preinačio njihovu odluku.

 

U Tirani je održan samit EU i zapadnog Balkana, a nekoliko dana kasnije BiH je zvanično dobila status kandidata.

 

SNSD, HDZ i stranke "osmorke" potpisale su sporazum i ušle u proceduru formiranja vlasti. Formirana je Vlada Republike Srpske.