"Odlučivaće se dok ne prođu rokovi koji su postavljeni. U zaključcima stoji da se u roku od sedam dana ponište sve odluke koje je Šmit donio (Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika), a kada to istekne, onda će se tražiti sjednica Parlamentarne skupštine BiH, i ako na toj sjednici ne bude rezultata, onda je moguće da se ne učestvuje u odlučivanju, ali ima do toga još", ispričao je izvor "Nezavisnih" blizak SNSD-u.

 

Iz nekoliko nezvaničnih razgovora saznajemo da bi poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u narednih nekoliko dana mogli pokrenuti pitanje poništavanja Šmitovih odluka, zatim usvajanja Izbornog zakona BiH, ali i donošenje odluka o neobjavljivanju odluka "stranaca i njihovih organizacija" u "Službenom glasniku BiH".

 

Ovo je nedavno djelimično potvrdio i Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji je rekao da će pokušati da izađu sa idejom da se usvoji Izborni zakon koji su kreirali domaći političari, navodeći da zakone i treba da usvaja parlament, a ne neki pojedinac.

 

"Ne znam da li ćemo imati saradnike na drugoj strani među Bošnjacima, a vjerujem da ćemo imati razumijevanje među Hrvatima", rekao je nedavno Vujičić.

 

Ono što je zanimljivo jeste da u parlamentarnoj proceduri na nivou BiH već postoji Izborni zakon BiH. Taj zakon, koji je predložila SDA, već je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i nalazi se na dnevnom redu Doma naroda. Neposredno pred glasanje u Domu naroda za Izborni zakon BiH, delegati SDA napustili su sjednicu, a samo nekoliko dana nakon toga Šmit je nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH. Povod za napuštanje sjednice Doma naroda od strane delegata SDA bio je stavljanje na dnevni red Zakona o Ustavnom sudu BiH, međutim, Snježana Novaković Bursać, delegat SNSD-a u Domu naroda, rekla je da je stvarni razlog napuštanja sjednice upravo Izborni zakon BiH. Ona je tada naglasila da vrlo vjerovatno Bošnjaci i SDA sarađuju, a njena predviđanja da je sve urađeno s ciljem da Šmit nametne Izborni zakon BiH na kraju su se ispostavila kao tačna.

 

Podsjećanja radi, nakon što je Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojima je dao veća ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji BiH, i praktično razvlastio lokalne izborne komisije i djelimično uveo i nove tehnologije u izborni proces, Narodna skupština Republike Srpske održala je dvije posebne sjednice. Na jednoj su usvojeni zaključci koji govore o prestanku odlučivanja na nivou BiH, a na drugoj Izborni zakon Republike Srpske. Osim zaključka koji govori o prestanku odlučivanja, usvojen je i onaj koji govori o raskidu koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, ali sudeći prema rokovima iz samih zaključaka, pitanje je kada će to doći na dnevni red jer stranke "trojke" koje su vlast na nivou BiH, zajedno sa SNSD-om i HDZ-om, već su izašle sa stavom da neće sprovesti nijedan od zaključaka NS RS i da ni u kom slučaju ne pristaju na ultimatum.

 

Jedan od zaključaka koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske govori i o povlačenju iz sporazuma o vojsci, indirektnim porezima, VSTS-u, međutim, slični zaključci usvajani su i ranije, ali nisu zaživjeli u praksi.