Saobraćajne nesreće na putevima Bosne i Hercegovine postale su svakodnevna tragedija, a statistike su alarmantne – samo u 2024. godini zabilježeno je 35.854 nesreća, pri čemu su 222 osobe izgubile život, a 1.842 zadobile teže povrede.

Rigoroznije sankcije kao preventivna mjera

Magazinović je naglasio da je inicijativa za izmjene navedenog zakona usmjerena ka pooštravanju sankcija, s tim da one imaju i represivno i preventivno dejstvo.

“Osnovni uzroci saobraćajnih nesreća su brzina, prekoračenje propisa, korištenje mobilnog telefona, nekorištenje pojasa te vožnja pod uticajem alkohola i drugih opijata“, rekao je sa posebnim osvrtom na činjenicu da istraživanja u nekim zemljama pokazuju da svaka treća nesreća nastupi upravo zbog upotrebe mobilnog tokom vožnje.

Magazinović je istakao kako bi strože sankcije, uz potpuni angažman relevantnih institucija, mogle imati preventivni efekat te smanjiti broj nesreća i, posljedično, broj žrtava.

Definicija bahate vožnje – prvi korak ka novoj saobraćajnoj kulturi

Imamović, s pravne strane, naglasio je da predložene izmjene zakona donose prvi put zakonsku definiciju pojma “objesna” ili “bahata vožnja”.

Prema njegovim riječima, dosadašnji nedostatak definicije omogućavao je neregulisano ponašanje na putevima.

“Prvi put definisanje bahate vožnje govori koliko je u zakonodavnom smislu ova oblast zapuštena. Propisane sankcije – od novčanih kazni, oduzimanja vozačke dozvole pa sve do mogućnosti oduzimanja vozila će imati strogi preventivni učinak”, istakao je Imamović.

On je naveo konkretne brojke, ističući kazne u iznosu od 2.000 do 3.000 KM i oduzimanje vozačke dozvole na šest mjeseci za vozače koji počine bahatu vožnju, dok će u slučaju izazivanja nesreće sankcije biti još strože.

Poseban naglasak na vožnju pod utjecajem alkohola i narkotika

S obzirom na podatak BIHAMK-a da je čak 20% saobraćajnih nesreća posljedica vožnje pod uticajem alkohola, ova dvojica državnih zastupnika smatraju da izmjene zakona moraju adresirati i ovaj problem.

Magazinović je istakao da zakon predviđa posebne sankcije za sve koncentracije alkohola u krvi veće od 1,5 grama po kilogramu – što se kvalifikuje kao bahata vožnja.

I Magazinović i Imamović su se osvrnuli i na potrebu strožijih kontrola, pogotovo kod testiranja na uticaj alkohola i narkotika, te na važnost povećanja broja opremljenih policijskih službi koje bi mogle efikasnije provoditi nove mjere.

U daljem razgovoru istakli su da novi zakon neće preko noći promijeniti saobraćajnu kulturu u BiH, koja se razvijala decenijama.

“Ne kažnjavaju se samo prekršaji već se spašavaju životi”, naglasio je Magazinović citirajući lično iskustvo o značaju kazni koje su, iako ponekad sporne, doprinijele povećanju svijesti kod vozača.

Imamović je dodao kako će strožije sankcije i nova definicija bahate vožnje omogućiti bolju primjenu zakona.

“Čime će se, kroz sistemsku i preventivnu politiku, postići dugoročno smanjenje saobraćajnih nesreća i posljedica istih”, poručio je Imamović.

Magazinović i Imamović, oslanjajući se na stručne analize i iskustva iz prakse, vjeruju da predložene izmjene zakona predstavljaju ključan alat u borbi protiv neodgovornog ponašanja na cestama.

Uprkos izazovima koji proizilaze iz promjene ukorijenjene saobraćajne kulture, njih dvojica poručuju da strože sankcije i definisanje bahate vožnje mogu, dugoročno, značajno unaprijediti sigurnost na putevima i spasiti mnoge živote.