Poređenjem procijenjenog broja stanovnika u BiH sa brojem onih koji imaju pravo glasa prema podacima Centralne izborne komisije (CIK), bavio se i demograf Stevo Pašalić.

 

- Ako pođemo od podatka da je procijenjeni broj stanovnika trenutno oko 3.400.000 prema podacima Agencije za statistiku BiH, onda bi biračko tijelo trebalo da se kreće od 80 do 82 odsto od ukupnog broja stanovnika, što bi bilo oko 2.788.000 birača. Međutim, to nije tako jer birački spiskovi nisu uređeni uprkos dugogodišnjim najavama da će to biti urađeno. Prosto, u biračke spiskove upisani su i oni koji objektivno nisu rezidentno stanovništvo, oni koji su izvan BiH i glasaju pod određenim uslovima. Koliko je takvih, to je velika nepoznanica - rekao je “Glasu Srpske” Pašalić.

 

Naglašava da, prema objavljenim podacima CIK-a BiH, ukupno biračko tijelo u BiH iznosi 3.368.666 birača. U taj broj uključeni su i oni koji su prijavljeni za glasanje izvan BiH, odnosno njih 69.872.

 

- Dolazimo do neviđenih apsurda. Dakle, ako je procijenjeni ukupni broj stanovnika BiH 3.400.000, a broj birača 3.368.666, dolazimo do frapantnog podatka da u ovoj zemlji ima svega jedan odsto stanovništva do 18 godina starosti - podvukao je Pašalić.

 

Naglašava da realne procjene, s druge strane, pokazuju da u BiH trenutno ima 3.015.000 stanovnika (izračunato baznom jednačinom ili jednačinom ravnoteže u okviru demografskih modela).

 

- U tom slučaju, imamo brojnije biračko tijelo od ukupnog broja stanovnika. Apsurd da ne može biti veći. Zaključak je da je i ovaj sistem kao i brojni drugi u BiH potpuno neuređen, a dok je tako, nema izvjesnog napretka u bilo kojoj oblasti - naglasio je Pašalić.

 

Podaci o broju birača izazvali su čuđenje mnogih, a oglasio se i CIK, odakle su poručili da se ne bave analizama.

 

- Birački spisak i izvode iz Centralnog biračkog spiska pripremamo na osnovu podataka koje dostave druge nadležne institucije. To je pitanje i za matične urede i za ministarstva unutrašnjih poslova koja vode podatke o prebivalištu - navela je članica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.

 

Kaže kako je njena pretpostavka da veliki broj ljudi koji žive u inostranstvu posjeduje ličnu kartu BiH.

 

- To se odnosi na ljude koji su ovdje živjeli u ratu, posjeduju imovinu, a godinama borave negdje u inostranstvu, ali ipak žele vezu sa zemljom i vade ličnu kartu. Takve osobe, čim izvade ličnu kartu, se nađu na biračkom spisku. Masa ljudi odlazi udruge države, ali niko ne odjavljuje prebivalište. To je moja lična pretpostavka zašto imamo povećanja u biračkom spisku - navela je Hadžiabdićeva.

 

 

Stevo Pašalić naglasio je da, prema svim izgledima, popisa stanovništva u ovoj popisnoj dekadi (2021 - 2030) neće biti.

 

- A i zašto bi kada i sam taj popis pretvorimo u farsu i “pumpanje” broja stanovnika kojih objektivno nemamo - naveo je Pašalić.