Preporukom o unosu najmanje pet serviranja, od čega dva serviranja trebaju biti voće, a tri povrće, želi se poručiti koliku količinu je ovih namirnica potrebno svakodnevno pojesti kako bi se zadovoljila dnevna potreba za nutrijentima poput vitamina i minerala, ali i dodatno obogatio jelovnik dijetalnim vlaknima, elektrolitima i antioksidansima.  

Istovremeno bi se takvom prehranom uticalo na raznovrsnost ishrane i na zaustavljanje svjetskog trenda debljanja jer voće i povrće dolaze u širokom spektru boja, oblika i okusa te su u pravilu siromašni kalorijama.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je na temelju velikog broja provedenih znanstvenih istraživanja dala preporuku o dnevnom unosu od najmanje 400 grama voća i povrća, što odgovara broju od pet serviranja.

Koliko čega

Serviranja se najjednostavnije i najbrže određuju pomoću dlana odnosno šake, pri čemu je svakome njegova šaka ujedno i mjera serviranja.

Tako, na primjer, serviranje banane ne podrazumijeva cijelu bananu već veličinu skupljene šake. Za odraslu osobu to je najčešće polovina banane, a za manje dijete oko trećine ili četvrtine banane.

Serviranje bobičastog i orašastog voća podrazumijeva količinu koja stane u otvoreni dlan, dok serviranje voća i povrća poput kruške, jabuke, mandarine, brokule, karfiola ili cvekle obuhvaća količinu veličine zatvorene šake.

Iako nutricionisti savjetuju konzumaciju sezonskog, odnosno svježeg voća i povrća, u serviranje možemo ubrojiti i konzervirano te zaleđeno voće i povrće.

 Svako doba ima svoje voće

Priroda nudi upravo ono što našem organizmu treba u pojedinom godišnjem dobu.

S proljeća i tokom ljeta to su trešnje, višnje, razno bobičasto voće, kasije, breskve, dinje lubenice.

Ali i u jesen i zimu daje plodove koji su iznimno bogati vitaminom C, antioksidansima poput kvercetina u jabuci i kruški te beta glukana koji možemo naći u gljivama i kestenima, a pomaže u borbi protiv čestih prehlada i infekcija u hladnijem razdoblju godine.

Gotovo svako voće i povrće ima pozitivno djelovanje na naše zdravlje, no uprkos tome većina odraslih, ali i djece često ne pojede svojih pet serviranja na dan.

Roditeljska upornost

Kako bi djeca usvojila pravilan stav o važnosti svakodnevne konzumacije voća i povrća, a koji su važni za njihov rast i razvoj, veliku ulogu imaju edukacija i istrajnost roditelja.

Kada roditelji jedu dosta voća i povrća, to rade i djeca. Kada roditelji jedu i daju djeci grickalice s visokim udjelom masti ili sokove, djeca prihvate te navike u prehrani. Studije pokazuju i da djeca koja idu s roditeljima u kupovinu povrća više vole jesti povrće. 

Nije u redu očekivati od djeteta da će jesti brokulu, salatu ili supu od bundeve, ako je roditelji nikad ne jedu. Djeca uče gledajući i oponašajući roditelje. U razvijanju zdravih prehrambenih navika kod djeteta roditelji imaju presudnu ulogu.

"Sit sam" kod djece znači upravo to "sit sam". Osjećaj sitosti i gladi kod djece su "neiskvareni". Nagovaranje i molbe da pojede dvije-tri kašike više može poremetiti prirodan osjećaj za glad i sitost. Upamtite da mala djeca uzimaju onoliko energije koliko im treba.

Dobro je djecu uključiti u pripremu hrane. Na taj način neće razvijati samo svijest za prehranu i namirnice koje će kasnije naći na svom tanjiru, nego i dobiti osjećaj koliko je truda uloženo u pripremu obroka. U cijeloj priči dijete može izraziti i svoje želje ili omiljene kombinacije hrane.

Preporuke:

- Uz svako jelo servirajte salatu. To ne treba uvijek biti zelena salata i drugo svježe povrće, već u obzir dolaze i salate poput ukiseljene cvekle, krastavaca ili pečene paprike, a dobrodošle su i sezonske zimnice poput ajvara i pinđura, koji se, također, ubrajaju u serviranje povrća, a mogu biti odličan dodatak sendviču.

- Svi ponekad volimo nešto prigristi između obroka i zato je uvijek dobro imati pri ruci zdrave grickalice poput lješnjaka, badema ili oraha odnosno sezonskog orašastog voća.

One značajno doprinose unosu omega 3 masnih kiselina potrebnih za bolju koncentraciju te uz to imaju snažno protivupalno djelovanje. Gdje god se nalazili uvijek možete grickati ove plodove, smanjiti osjećaj gladi te sebi osigurati dodatno serviranje voća i „pametan“ obrok tokom dana.

Jeftinije od slatkiša

Veliki mit današnjice je da je zdrava hrana ujedno i skupa. Evo nekoliko savjeta kako svakodnevno za jelo osigurati potrebne količine voća i povrća, a ipak ostati unutar svog dnevnog budžeta:

1. Kupujte sezonsko voće i povrće jer je jeftinije od onog izvan sezone.

2. Sezonsko voće i povrće često je jeftinije na pijaci pa to imajte na umu kada idete u nabavku.

3. Voće i povrće uvijek će biti jeftiniji izbor u odnosu na grickalice ili slatkiše, a vaš organizam će vam biti zahvalniji.

4. Ne bacajte voće i povrće koje je prezrelo, iskoristite ga u smoothieju, varivima ili supama.

5. Umjesto kupovine brzih i gotovih jela poput sendviča i pekarskih proizvoda radije planirajte i sami kod kuće pripremajte obroke obogaćene voćem i povrćem.