Predsjednik Udruženja porodica nestalih sarajevsko-romanijske regije i član Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH Milan Mandić kaže da mu nikada nije odgovoreno zbog čega zahtjevi toliko čekaju u Tužilaštvu BiH. Ističe da porodice, sada kada je na redu traženje srpskih žrtava, neće prihvatiti eventualni odgovor da za to nema novca.

- Mi na osnovu prikupljenih informacija i dokaza pretpostavljamo da se u tim slučajevima radi o masovnim grobnicama u kojima su žrtve Srbi. Prave informacije imaćemo tek kada ekshumacije budu odobrene, ali u vezi sa tih 120 zahtjeva nema odobrenja ni za probno kopanje. Jednostavno iz Tužilaštva BiH nema bilo kakvog odgovora. Imamo saznanja da se radi o smišljenom opstruisanju rada na osnovu tih zahtjeva - kaže Mandić.

Ovaj problem, prema Mandićevim riječima, datira godinama, ali je postao posebno izražen za vrijeme dok je glavni tužilac bio trenutno suspendovani Goran Salihović. Ništa se ne mijenja ni poslije dolaska Gordane Tadić na tu poziciju u svojstvu vršioca dužnosti glavnog tužioca.

- Tadićeva je rekla da ima 38 timova za rasvjetljavanje ratnih zločina pa nije jasno kako se na ekshumacijama srpskih žrtava nikada nije pojavio postupajući tužilac, već Tužilaštvo šalje saradnike - kaže Mandić.

Problema i opstrukcija ne manjka ni u procesu identifikacije posmrtnih ostataka, koji predstavlja jednu od najvećih kočnica u potrazi za nestalima.

- Od ekshumacije tijela do utvrđivanja identiteta žrtve prođu i po dvije decenije. U tempo traženja, a posebno identifikacije nestalih, politika je odavno upetljala prste. Radi se o mahinacijama žrtvama zarad dnevno-političkih interesa - rekao je Mandić.

Porodice skoro 1.700 srpskih žrtava još čekaju da budu pronađene njihove kosti, ali im dosadašnji rad na traženju nestalih polako ubija nadu.

- Ako bi traženje nestalih bilo nastavljeno sadašnjim tempom, 1.700 nestalih Srba bilo bi identifikovano tek za 77 godina. Prije dolaska na funkciju Tadićeva je rekla da će biti 24 časa na raspolaganju udruženjima koja okupljaju porodice. Kada je imenovana, uzalud su bili svi moji pokušaji da dođem do nje - kaže Mandić.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić kaže da su od 2008. godine, kada je počeo sa radom Institut za nestala lica BiH, uglavnom ekshumirani posmrtni ostaci pripadnika bošnjačkog naroda.

- Tužilaštvo BiH ne postupa na osnovu zahtjeva za ekshumacije pripadnika srpskog naroda, bilo da stižu iz RS ili iz Instituta. Zahtjevi u Tužilaštvu stoje i po nekoliko godina. U tom periodu dolazi do promjene konfiguracije terena i umiru svjedoci i lica koja su locirala mikrolokacije potencijalnih grobnica. Nama su u posljednje dvije godine umrla dva istražioca i mi sad imamo problem da lociramo mjesto koje su oni pronašli - kaže Kojić.

Šef Operativnog tima za traženje nestalih Goran Krčmar kaže da su identifikacije obavijene velom tajne.

- Mi uopšte ne znamo šta se dešava sa identifikacijama žrtava. Te informacije nisu dostupne ni porodicama nestalih - rekao je Krčmar.

U Tužilaštvu nismo uspjeli da dobijemo odgovor na pitanja u vezi sa ovim problemima, a vršilac dužnosti predsjedavajućeg Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica Amor Mašović nije odgovarao na telefonske pozive.

Procedura

Tužilaštvo treba da proslijedi Sudu BiH zahtjeve za ekshumaciju koje dobije od Instituta za nestala lica BiH, a Sud zatim izdaje naredbu za ekshumaciju. Tu naredbu Tužilaštvo prosljeđuje nadležnim kancelarijama Instituta za nestala lica koje otpočinju ekshumaciju.