"Izvođač radova je poznat, a Institut `Jaroslav Černi` već radi projekte na nasipu desne strane rijeke Drine, pa će biti lako usaglasiti sa Srbijom o položaju i nivou nasipa, kao i o tome koje su to velike vode od kojih će u budućnosti štititi područje Bijeljine i okolnih naseljenih mjesta", rekao je Stevanović. 

On je podsjetio da je u prethodnim velikim poplavama protok vode bio od 3.000 do 4.000 metara kubnih, a sada bi trebalo omogućiti zaštitu od 7.000 metara kubnih vode u sekundi. 

Stevanović je rekao da će se drinski nasip dužine 33 kilometra raditi u tri faze – prva će biti od ušća Janje do mosta, druga od mosta do Balatuna, a treća od ušća Janje pa uzvodno do Batra. 

"Početkom građevinske sezone 2016. godine trebalo bi da uđemo u ovaj zahtjevan posao koji će, najvjerovatnije, trajati naredne tri godine", kaže Stevanović. 

Kada je riječ o uređenju korita rijeke Janje, kaže Stevanović, postoje dvije dionice od kojih će prva biti finansirana iz projekta drinskog nasipa, odnosno Svjetske banke od ukupno odobrenih 24 miliona KM, a druga zahvaljujući turskoj donaciji od četiri miliona KM. 

"Kada je riječ o trećoj dionici ovog posla na rijeci Janji, mi ćemo već danas uputiti zahtjev Evropskoj komisiji za korišćenje IPA sredstava iz 2014. godine, gdje očekujemo oko pet miliona KM", rekao je Stevanović novinarima nakon prezentacije projekta uređenja korita rijeke Janje. 

On je dodao da bi ovom dionicom posla bilo zaštićeno i Novo naselje Janja. 

"Dobili bismo unutrašnju odvodnju i tako bi u potunosti bila zaštićena naseljena mjesta neposredno uz rijeku Janju. IPA sredstva koristićemo i za zaštitu Ugljevika od rijeke Janje - od Termolelektrane do puta za Stari Ugljevik", rekao je Stevanović. 

Direktor Javne ustanove /JU/ "Vode Srpske" Dragan Anđelić istakao je da je ova ustanova sprovela svu proceduru koju je od nje zatražila Svjetska banka, te da je, na osnovu toga, ova banka odobrila sredstva od 13,8 miliona dolara /24 miliona KM/ za izgradnju drinskog nasipa koji će se raditi u tri faze. 

"Sljedeći korak u vezi sa odabirom projektanta vodilo je resorno ministarstvo i danas je poznato da je to Zavod za vodoprivredu iz Bijeljine i Institut `Jaroslav Černi` iz Beograda", rekao je Anđelić, ocjenjujući ovaj izbor dosta dobrim. 

On je naveo da će, nakon što se dobije projekat, JU "Vode Srpske", zajedno sa gradskim službama, izraditi eksproprijacioni elaborat, a eksproprijaciju će raditi grad Bijeljina. 

"Realno je očekivati da polovinom sljedeće godine počne izvođenje radova na drinskom nasipu, koji je ukupne dužine 33,4 kilometra", rekao je Anđelić, navodeći da će se prioritet dati drugoj fazi izrade nasipa, kojom se najprije štite naselja Popovi, Amajlije i Janja. 

Planirano je i da se u okviru ovog projekta uredi i korito rijeke Janje. 

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić rekao je da je zaštita od rijeke Drine prioritetan posao, kao i rijeke Janje, koja je, kako kaže, samo u prethodnim poplavama pet puta potopila i staru Janju i Novo naselje Janja. 

Mićić je pohvalio to što su nasipi uz rijeku Savu završeni ili se privode kraju, dodajući da je danas idejni projekat za uređenje rijeke Janje prezentovan resornom ministarstvu. 

"Centralna dionica korita rijeke Janje bila bi završena donacijom Turske od četiri miliona KM, a dio ušća rijeke Janje u Drinu dijelom sredstava obezbijeđenih za drinski nasip, dok ćemo sredstva za treći krak prema Modranu tražiti ili od Evropske investicione banke ili od Fonda solidarnosti Srpske", rekao je Mićić. 

On je naveo da je drinski nasip najvažniji u predstojećem periodu, te da će najveća obaveza grada, ali i svih mjesnih zajednica, biti posao na eksproprijaciji. 

"Spremni smo da već od početka naredne godine krenemo u ovaj posao, pri čemu ćemo adekvatno plaćati građanima da bismo izbjegli bilo kakve sporove", rekao je Mićić. 

On je dodao da od polovine sljedeće godine počinju radovi i na uređenju rijeke Janje kao i na drinskom nasipu, čime će u narednih 50 godina biti stvoreni uslovi da grad Bijeljina bude siguran od svih mogućih poplava. 

Projektant Zavoda za vode Bijeljina Vujadin Blagojević rekao je da je projekat uređenja korita rijeke Janje veoma kompleksan, a izvodiće se, kaže, nekoliko godina zajedno sa drinskim nasipom. 

"Vrijednost projekta za rijeku Janju je više od 14 miliona KM, od čega je za unutrašnju odvodnju predviđeno oko 1,7 miliona KM, a oko 13 miliona KM biće potrebno za regulaciju rijeke Janje na dužini od osam kilometara. Posao na uređenju Janje moguće je završiti za dvije građevinske sezone", rekao je Blagojević.