Banke odobravaju pozajmice u iznosu koji se kreće od jedne do tri prosječne plate i jedan su od najtraženijih proizvoda, a stanovnicima uglavnom služe za popunjavanje rupa u kućnim budžetima i nepredviđene troškove, jer ih je moguće dobiti prilično jednostavno i brzo.

Najveća mana dozvoljenog minusa je njegova privlačnost i pristupačnost, pa ga korisnici često ne doživljavaju kao klasičan kredit. Visoki troškovi pokazuju da ovaj proizvod treba koristiti samo u krajnjoj nuždi. Korišćenje dozvoljenog minusa na tekućem računu se isplati samo ukoliko se koristi najviše nekoliko mjeseci, dok su na duži period isplativije kreditne kartice ili klasični potrošački krediti.

Podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da je u prvom polugodištu prosječna efektivna kamatna stopa na dozvoljeni minus stanovništvu u bankama koje posluju u Srpskoj porasla u odnosu na kraj 2015. godine.

- Efektivna kamatna stopa na dozvoljeni minus u bankama sa sjedištem u RS krajem juna ove godine iznosila je 15,35 odsto, dok je u filijalama banaka iz FBiH ona bila 14,42 odsto - podaci su Agencije za bankarstvo RS.

Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da su pozajmice na osnovu tekućeg računa, uz razne vrste kartičnih prekoračenja, najčešći vid zaduživanja zbog jednostavnosti, brzine i pristupačnosti odobravanja.

- Pozajmice služe za rješavanje tekućih potreba, ali njihova vrijednost u ukupnom kreditnom portfoliju pokazuje da stanje zaduženosti na osnovu njih još nije alarmantno - kaže Mišić i dodaje da će prodaja ove bankarske usluge i u narednom periodu imati trend rasta kao i u ostalim zemljama.

Komentarišući činjenicu da kamatne stope na dozvoljeni minus mogu biti i do 50 odsto više u odnosu na cijenu potrošačkih kredita, Mišić kaže da se svi koji se odluče za pozajmicu moraju dobro raspitati prije zaduživanja jer kamatne stope variraju od banke do banke.

- Najvažnije je da su banke transparentne i bilo kakve prevare su nemoguće jer su ugovorom definisani svi detalji u vezi sa zaduženjem - kaže Mišić.

Odobravanje pozajmice prati gotovo ista procedura kao zaduživanje putem kredita. Od dokumentacije je neophodna potvrda o zaposlenju i visini primanja, a obično se kao sredstvo obezbjeđenja prilažu mjenica i administrativna zabrana.

Odlazak u crveno

Nedozvoljeni minus podrazumijeva da vlasnik računa ide u minus i koristi novac za koji nema pokriće na tekućem računu. Korisnik u tom slučaju pored glavnice duguje i zateznu kamatu na iznos neizmirenog duga do dana isplate.

Efektivna kamatna stopa na dozvoljeni minus (%)

Banke iz RS

2016.  15,35

2015.  15,11

+1,6%

Banke iz FBiH

2016.  14,42

2015.  14,36

+0,4%