Ulaganja su bila značajno veća, a dobiti neće biti, kažu poljoprivrednici. Manji rod uslovio je i povećanje cijena povrća na pijacama i u marketima. 

Plastenička proizvodnja povrća naziva se i proizvodnjom u zaštićenom prostoru, ali od dugotrajnih tropskih temperatura zaštita nije bila moguća. Biljke su prekinule rast i razvoj, kao i cvjetanje, a već formirani plodovi ostali su nerazvijeni ili su čak trunuli na stabljikama.

U devet plastenika socijalnog preduzeća “Agroplan” prošle godine su proizveli oko 10 tona povrća, a ove godine će biti zadovoljni ako uberu i pet tona. Svakodnevno zalivanje, orošavanje, zasjenjivanje plastenika mrežama nije mnogo pomoglo, pa su se neke kulture potpuno osušile, kaže agronom Ljiljana Janković. 

- Prošle godine smo paradjiz brali do kraja septembra pa i početkom oktobra, ove smo ga uklonili početkom avgusta. Sazrio je već u maju, a odmah nakon toga se i osušio, tako da nismo imali izbora. I prinosi ostalog povrća, paprike, krastavca su značajno umanjeni. I na otvorenom, gdje uzgajamo boraniju, cveklu i jagodu, nismo uspjeli spriječiti štete na ovim kulturama – kaže Jovanović za portal InfoBijeljina. 

Stanje nije mnogo bolje ni u Crnjelovu na imanjima povrtara koji se već generacijama bave ovim poslom. Porodica Kojić ima plastenike na 8 dunuma, ali zbog velikih ulaganja i slabog roda ne očekuju zaradu.

- Biljke prosto ne podnose ovako stresne uslove, imaju lošiju oplodnju, lošije se razvijaju, jednostavno preživljavaju, a ne napreduju. Cijene niske, prinosi prepolovljeni, ma ni uloženo nećemo povratiti – kaže domaćin.  

Proizvodnju na otvorenom još je teže sačuvati. Povrtari su morali da pored uobičajenih sredstava biljke prihranjuju kalcijumom i biostimulatorima, ali efekti su minimalni. 

U Semberiji je ove godine povrće zasađeno na 4.200 hektara, od čega je oko 300 hektara u plastenicima. Vode za zalivanje ima, zahvaljujući prirodnim uslovima i Vladi Srpske koja u izgradnju sistema za navodnjavanje uložila više od 20 miliona maraka.