Rusija je bila i ostala važan spoljnotrgovinski partner Republike Srpske. Njen odnos prema Srpskoj primjer je prijateljstva bez ikakvog političkog uslovljavanja, ocijenila je predsjednica Vlade, ne propuštajući priliku da se Rusiji zahvali za razumijevanje u očuvanju Dejtonskog sporazuma. Osim političke podrške, Rusija otvara svoje tržište i proizvodima iz Srpske.

"Smatram da smo se dobro razumjeli i da postoji niz oblasti u kojima možemo unaprijediti našu saradnju", dodala je Cvijanovićeva i zahvalila Rusiji za sav angažman.

Posjeta je pripremana gotovo pola godine, a temelje su joj postavili predsjednik Repubulike Srpske i gradonačelnik Sankt Peterburga, podsjetio je šef delegacije tog višemilionskog ruskog grada. Zbog toga su, kaže u Srpskoj, a cilj im je da privrednoj saradnji daju novi zamah.

Predsjednik Odbora za razvoj preduzetništva i potrošačkog tržišta Sankt Peterburga koji predvodi delegaciju Elgiz Idrisovič Kačajev rekao je da je cilj njihove posjete realizacija sporazuma između gradonačelnika Peterburga i predsjednika Milorada Dodika, kao i razmatranje potencijala i mogućnosti privredne saradnje i njenog podizanja na viši nivo.

"Postoji čitav niz oblasti u kojima bismo mogli povećati našu saradnju, prije svega u industriji i lakoj industriji, isporuci robe, prehrambenim proizvodima", istakao je Kačajev.

Odgovarajući na novinarsko pitanje da li je na sastanku bilo riječi o ruskom kreditu, Cvijanovićeva je rekla da se o kreditu ne razgovara s predstavnicima Sankt Peterburga, već s najvišim nivoima vlasti. Podsjetila je da su krediti dogovoreni još prošle godine. Odobravanja su zahtijevala i saglasnost nivoa BiH.

"S obzirom na to da je to mjesto gdje je bio odbijen jedan važan projekat kao što je Јužni tok, koji bi donio veliku ekonomsku korist RS i za FBiH, nismo željeli da naše ruske partnere, ali i sebe izlažemo jednoj takvoj situaciji“, kaže Cvijanović.

Zbog takvog ponašanja Srpska će, kaže, nastojati da izbjegne sve situacije koje podrazumijevaju djelovanje bh. nivoa vlasti. Bez obzira što BiH s Ruskom Federacijom još nije potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini, proširenje privredne saradnje, koju Srpska trenutno zagovara s Rusijom, ne može biti prepreka njenoj realizaciji. Rusija za Srpsku priprema povoljnije uslove.

"Ne može biti prepreka jer je riječ o organizovanoj proizvodnji namijenjenoj ruskom tržištu, i sve što radimo je u našoj nadležnosti", ističe premijerka.

U okviru saradnje Privrednih komora Cvijanovićeva i Kačajev dogovorili su i posjetu srpskih privrednika Sankt Peterburgu. Ruska delegacija pozvala je i najbolje učenike iz Srpske da posjete Sankt Peterburg.

Ono što je danas rečeno nakon sastanaka u Vladi Republike Srpske jeste to da bi Republika Srpska na rusko tržište mogla da izveze do 200 hiljada tona voća, povrća i mesa.

Ministar poljoprivrede Rusima je prenio precizne podatke o količinama voća, povrća i mesa koje bi RS mogla da izveze za godinu dana. Razgovarano je i o mogućnosti izvoza mlijeka, a d bi sva ova roba uspješno stigla do Rusije neophodan je dobro razvijen avio saobraćaj – zaključeno je nakon sastanka ministra saobraćaja.

Rusi su spremni i da ulažu u proširenje Banjalučkog aerodroma. Na sastancima u Vladi RS, koji su se od jutros redali jedan za drugim, bilo je riječi i o turizmu, ali i ostalim oblastima.

Saradnja Rusije i Republike Srpske u oblasti poljoprivrede počela je izvozom jabuka u Rusiju. Sada je cilj proširenje saradnje koja je neupitna, uvjeravaju Rusi.

Sa ruskim partnerima razgovarano je o mogućnostima proizvodnje i plasamana i ostalih proizvoda na rusko tržište. Važno je očuvati dobar kvalitet, jer jedino tako naši poljoprivredni proizvodi mogu biti konkurentni na velikom tržištu kakvo je rusko.

"Nije lako tako brzo sagledati ovako veliko tržište kao što je rusko. Treba biti uporan i imati savršen kvalitet, a ja se nadam da ćemo u tome uspjeti. Moramo biti strpljivi i uporni i ići na dugoročno rješenje a ne na ad hok plasman“, istakao je ministar poljoprivrede RS Stevo Mirjanić.

A da bi sva roba uspješno stigla do Rusije neophodan je dobro razvijen avio saobraćaj. Zato je neophodno proširiti kapacitete Banjalučkog aerodroma.

"Naši kapaciteti na aerodromu su trenutno prilično ograničeni. Oni postoje, ali ipak su planovi da ih proširimo i spremni smo da u saradnji sa ruskim partnerima izvršimo proširenje čak i uz njihovo učešće“, istakao je ministar saobraćaja i veza RS Neđo Trninić.

Rusi su spremni i za ulaganje u oblasti energetike. Konkretnih dogovora već ima – za 15 dana predstavnici banjalučke kompanije Kosmos održaće sastanak sa remontnim zavodom Sevastopolj gdje će biti dogovoren remont helikoptera.

O mogućnostima plasiranja proizvoda na rusko tržište, sa delegacijom iz Sankt Petrburga razgovarala je i grupa od 30 privrednika iz Srpske.

Oblast vjerskog, zdravstvenog i banjskog turizma posebno su interesantni za građane Rusije. Srpsku je u prvih sedam mjeseci ove godine posjetilo oko 1000 građana Rusije, ali taj bi broj mogao biti veći – stav je obje delegacije.

Konkretizacija današnjih razgovora trebalo bi da bude postignuta u decembru na Sajmu privrede u Sankt Peterburgu, kada će biti predstavljeni privredni potencijali Republike Srpske.