Prinos kukuruzne silaže kreće se od 35 tona po hektaru u lošijim godinama, a u rodnim godinama i do 80 tona. Ova godina je povoljna, pa će poljoprivrednici imati kvalitetnu silažu, što će na kraju rezultirati i kvalitetno proizvedenim mlijekom.

Miroslav Vasić iz Amajlija na farmi ima 33 grla, od kojih su 22 muzna. Silaža je kaže osnovna hrana za njegovu stoku.

- Siliram kukuruz sa 5 hektara. Za sada je odličnog kvaliteta. Moje oranice su blizu Drine, pa srećom, suša nije uzela veliki danak – kaže ovaj farmer. 

Zadovoljan je i Milisav Dubajić. 

- Na osam dunuma imao sam 18 zmajevki prikolica. A dobra i kvalitetna silaža je preduslov za proizvodnju kvalitetnog mlijeka – kaže Dubajić za portal InfoBijeljina. 

Iz semberskog sela Amajlije svakodnevno se isporuči 15.000 litara mlijeka, tako da svaka druga kuća priprema velike količine silaže.

Da bi se proizvela kvalitetna silaža neophodno je voditi računa o izboru hibrida prilikom sjetve, preko prihrane mineralnim đubrivima, do vremena ulaska kombajna u njive i visine žetve da bi se obezbijedio adekvatan sastav kukuruzne mase i sačuvale hranjive materije, upozorava i agronom Radmila Nešković.  

Ratari se nadaju rodnoj godini i kada je u pitanju kukuruz koji će brati u klipu. Budući da je u sezoni vegetacije kukuruza bilo većih padavina, a da su ratari navodnjavali usjeve u kritičnoj fazi razvoja, očekuje se dobar prinos. Konačan ishod zavisi od vremenskih prilika do berbe, ali i vremena sjetve. Ove godine u boljem je stanju kukuruz koji je zasijan u kasnijem roku i trenutno je u fazama oplodnje ili nalivanja zrna.