Međutim, prema riječima uglednog kardiologa dr Olivera Gutmana, takav stereotip može biti opasno pogrešan.

Jedan od najvećih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti jeste povišen holesterol, a on može pogoditi i osobe koje izgledaju vitko, u dobroj su fizičkoj formi i djeluju zdravo, upozorava on.

Iako nezdrave navike, poput ishrane bogate zasićenim mastima, prekomjernog konzumiranja alkohola i izbjegavanja fizičke aktivnosti, mogu povećati rizik od srčanog udara, dr Gutman naglašava da sam izgled tijela ne daje potpunu sliku.

„Na holesterol utiču brojni faktori koji nisu povezani samo s tjelesnom težinom“, kaže on. „Genetika, ishrana, godine i fizička aktivnost mogu uticati na nivo holesterola.

Problem je u tome što povišen holesterol obično ne izaziva nikakve simptome — sve dok ne bude prekasno.“

Povišen holesterol, koji se često opisuje kao „tihi ubica“, povećava rizik od srčanog i moždanog udara, kao i drugih kardiovaskularnih bolesti. Ove bolesti vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u Ujedinjenom Kraljevstvu i odgovorne su za oko 170.000 smrtnih slučajeva godišnje.

Zamolili smo dr Gutmana da razdvoji činjenice od zabluda, kao i „dobar“ holesterol od „lošeg“, kako bi ljudima pomogao da bolje razumiju kako da zaštite srce.

Šta je holesterol i da li je svaki štetan?

Najprije je važno razumjeti šta je zapravo holesterol. To je supstanca nalik masti, poznata kao lipid, koja se nalazi u svakoj ćeliji organizma.

Nije svaki holesterol štetan.

HDL holesterol, koji se često naziva „dobrim“, pomaže da se višak holesterola iz krvotoka vrati u jetru, gdje se može razgraditi i ukloniti iz organizma.

Međutim, LDL holesterol, takozvani „loš“ holesterol, ponaša se drugačije. Može se taložiti u zidovima arterija i stvarati masne naslage koje sužavaju krvne sudove i povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.

Ako je nivo HDL holesterola prenizak, štetni holesterol može se lakše nakupljati.

Dr Gutman kaže da upravo zato vrijednost ukupnog holesterola sama po sebi ne daje potpunu sliku.

„Dvije osobe mogu imati isti nivo ukupnog holesterola, ali veoma različit kardiovaskularni rizik, u zavisnosti od odnosa njegovih komponenti“, objašnjava on.

„Prilikom procjene rizika od srčanih bolesti ljekari uzimaju u obzir i druge faktore, poput krvnog pritiska, godina, pušenja, dijabetesa i porodične istorije bolesti. Zato se procjena nikada ne svodi samo na jedan broj.“

Vitak sam i zdrav — mogu li ipak imati povišen holesterol?

Mnogi pretpostavljaju da ne moraju brinuti o holesterolu ako su vitki i fizički aktivni.

Međutim, prema riječima dr Gutmana, takvo uvjerenje može biti opasno pogrešno.

„Vitkost ne garantuje zdrav nivo holesterola“, kaže on. „Na holesterol utiču brojni faktori, a ne samo tjelesna težina.

Neke osobe koje djeluju veoma spremno i održavaju zdravu tjelesnu težinu ipak mogu imati povišen holesterol zato što ga njihov organizam prirodno proizvodi u većoj količini.“

Povišen holesterol može biti i nasljedan.

Osim toga, nije važna samo ukupna količina masnog tkiva, već i visceralna mast — masno tkivo smješteno duboko u trbušnoj duplji, oko unutrašnjih organa.

Ova vrsta masti povezana je s višim nivoom štetnog LDL holesterola i većim kardiovaskularnim rizikom.

Istraživanja pokazuju da ishrana bogata zasićenim mastima i visokoprerađenim namirnicama može podstaći nakupljanje visceralne masti čak i kod osoba koje izgledaju vitko.

„Jedini način da saznate svoj nivo holesterola jeste analiza krvi“, kaže dr Gutman. „Trebalo bi da ga redovno provjeravate kako biste bili sigurni da ne raste neprimjetno.“

Da li žene treba podjednako da brinu o holesterolu?

Iako žene generalno imaju manju vjerovatnoću od muškaraca da dožive srčani udar u ranijem životnom dobu, holesterol i kod njih predstavlja važan faktor rizika.

Dr Gutman objašnjava da se srčane bolesti kod žena obično razvijaju kasnije, dijelom zahvaljujući zaštitnom djelovanju estrogena prije menopauze.

Međutim, nakon menopauze rizik naglo raste.

„Srčane bolesti i dalje su jedan od vodećih uzroka smrti kod žena“, kaže on.

Dodatni izazov predstavlja to što su simptomi kod žena često manje tipični od klasičnog snažnog, stežućeg bola u grudima koji se često opisuje kod muškaraca.

„Zbog toga je važno da i žene vode računa o zdravlju srca i krvnih sudova, uključujući nivo holesterola i druge faktore rizika, te da potraže savjet ljekara ako se pojave zabrinjavajući simptomi.“

Da li statini izazivaju teška neželjena dejstva?

Statini su među najčešće propisivanim lijekovima u svijetu i veoma su efikasni u snižavanju holesterola i smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara.

Uprkos tome, mnogi pacijenti oklijevaju da ih uzimaju. Statinima se često pripisuju bolovi i tegobe koji se inače javljaju u srednjim godinama, iako velika klinička ispitivanja ukazuju na to da su stvarna neželjena dejstva ovih lijekova mnogo rjeđa nego što mnogi vjeruju.

Jedan od najvećih izazova s kojima se ljekari suočavaju jeste to što mnogi pacijenti ne uzimaju terapiju redovno. Istraživanja pokazuju da značajan dio njih prestaje da uzima lijek u prvih nekoliko godina, što je jedan od razloga zbog kojih mnogi ne postižu ciljne vrijednosti holesterola.

Kod osoba koje zaista ne podnose određeni statin, ljekari često mogu pokušati s drugim lijekom iz iste grupe ili prilagoditi dozu. U pojedinim slučajevima pacijenti mogu biti upućeni u specijalističku ambulantu radi razmatranja drugih terapija za snižavanje holesterola.

Kao i svi lijekovi, statini nose određene rizike, ali su ozbiljne komplikacije veoma rijetke.

Teško oštećenje mišića, poznato kao rabdomioliza, pri kojem dolazi do razgradnje mišićnog tkiva i mogućeg oštećenja bubrega, javlja se kod izuzetno malog broja pacijenata. Postoje i dokazi da statini mogu blago povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, a povremeno mogu uticati i na funkciju jetre. Zbog toga ljekari prate stanje pacijenata analizama krvi.

Ipak, stručnjaci navode da su ovi rizici mali u poređenju s koristima za osobe s povišenim holesterolom ili povećanim kardiovaskularnim rizikom.

Dr Gutman kaže:

„Kod osoba s povišenim holesterolom ili kardiovaskularnim rizikom, koristi statina u sprečavanju srčanih i moždanih udara uglavnom daleko nadmašuju rizike. Ljekari pažljivo razmatraju sve ove faktore prije nego što preporuče terapiju.“

Može li se povišen holesterol sniziti ishranom?

Iako su statini djelotvorni lijekovi, dr Gutman kaže da oni ne zamjenjuju potrebu za zdravim načinom života.

Ishrana i dalje može imati važnu ulogu u snižavanju nivoa holesterola.

Namirnice bogate rastvorljivim vlaknima, poput ovsa, pasulja i sočiva, mogu pomoći u smanjenju nivoa štetnog LDL holesterola.

Ovas sadrži beta-glukan, vrstu rastvorljivih vlakana koja u crijevima stvaraju supstancu nalik gelu i vezuju holesterol, sprečavajući da se dio njega apsorbuje u krvotok.

Istraživanje objavljeno ranije ove godine pokazalo je da bi konzumiranje ovsene kaše tokom samo dva dana moglo smanjiti nivo LDL holesterola i do 10 odsto, naročito kod osoba s metaboličkim sindromom — skupom poremećaja koji uključuje gojaznost, povišen krvni pritisak i povišen šećer u krvi, a povećava rizik od srčanih bolesti.