Za najveći broj njih, to im neće popraviti kućni budžet.

 

Cvijeta je došla na pijacu kako bi uzela malo luka i to da bi ga zasadila.

 

"Jedva mogu ovu kilu luka uzeti, za lijekove ide sve", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Cvijeta Ris, 80-godišnjakinja iz Banje Luke, koja živi od 400 maraka (200 evra) penzije, koju je naslijedila od pokojnog supruga.

 

Prema zakonu, početkom svake godine penzije se usklađuju sa rastom prosječnih plata i cijena u entitetu.

 

Najniža penzija u RS-u, prema podacima za januar, je ona za 15 godina staža, 220 maraka (oko 110 evra). Najniža za puni radni staž od 40 i više godina iznosi 441 maraka (oko 220 evra).

 

Cvijeta kaže da je povećanje "bolje išta nego ništa", ali dok ode kod doktora – ostane skoro bez cijele penzije. Samo za jednu kutiju lijekova potroši 120 maraka (60 evra).

 

"Računi, dažbine platiti – pa o glavu. Kako penzija dođe, dažbine su na redu i na vratima. Imaš ti djecu, ali kad danas nikom nije... oni imaju svoju djecu. Ja ne mogu ih guliti, kad im ne mogu pomoći, ne mogu od njih tražiti, a ne bi mi dali krepati, dali bi mi", kaže Cvijeta.

 

Slično tvrdi trgovac u penziji, Miroslav Drinić. Osim penzije, ovaj 74-godišnjak živi i od 300 maraka (150 evra) kirije za stan koji izdaje.

 

Od penzije – pola ode na lijekove i račune, pa šta ostane.

 

Novo povećanje mu je, kaže on, dovoljno za dvije kutije cigara, jer je sve poskupilo.

 

"Imam 626 maraka (323 evra) i baba ima 320 – dosta je. Može se živjeti sa tim, ali nemamo luksuza. Ne možeš imati auto, ne možeš otići u banju, ako dobiješ banju 15 dana treba ponijeti 300 maraka, popiti kavu, tako nešto. Penzija realna bi bila negdje oko 1.000 maraka (511 evra), 1.200, to bi se moglo živjeti. Ovako, nema luksuza", kaže Drinić.

 

Troškovi života mnogo više rastu nego naše penzije, kaže Ljeposava Marković iz Istočnog Sarajeva. Dodaje da bi penzije trebalo da prate rast cijena.

 

"Meni moja penzija, pošto je mala, ne može da bude do kraja mjeseca, i u tom slučaju moja djeca tu priteknu u pomoć, što daju za hranu, što daju za lijekove, što za režije, tako da ja nekako do kraja mjeseca izdržim", kaže Marković.

 

U entitetskom Udruženju penzionera podsjećaju da je ova populacija u aprilu 2021. dobila jednokratnu pomoć od Vlade RS-a, koja se kretala od 25 do 40 evra.

 

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera RS-a, kaže da su svjesni da su povećanja malena, naročito za one sa minimalnim primanjima.

 

"To je za onoga ko ima malu penziju malo i vrlo skromno. Ali sada je jedino toliko moguće. Bilo bi dobro kad bi bilo i 20 odsto povećanje, pošto su cijene sada počele da rastu naglo. Jednostavno se ne može sa penzijama koje su tako male pokriti kućni budžet", kaže Trifunović za RSE.

Socijalna zaštita u BiH je resor koji je u nadležnosti entiteta, a ne države, pa FBiH i RS prikupljaju sredstva za penzione fondove putem doprinosa, te isplaćuju penzije.

 

Oko 714.000 državljana BiH prima penziju, što starosnu, što invalidsku.

 

Od toga, oko 430.000 je u Federaciji BiH, oko 272.000 u RS-u, te 12.000 u Brčko distriktu. Penzioneri iz Brčkog primaju penziju u zavisnosti od toga kojem fondu je uplaćivan staž.

 

Prosječna penzija u FBiH iznosi 490 maraka (oko 245 evra), dok je u RS-u oko 431 maraka (oko 215 evra).

 

U Brčko distriktu, prosječna primanja penzionera u oktobru 2021. godine su iznosila 377 maraka (oko 188 evra).