Povećanje najniže plate u Srpskoj imalo bi pozitivan efekat na životni standard radnika koji primaju minimalac i prihode od poreza i doprinosa, ali bi moglo donijeti i niz problema poput rasta sive ekonomije i rada na crno.
Minimalna plata koja je zagarantovana zakonom trenutno iznosi 370 maraka, ali je odmah poslije usvajanja novog Zakona o radu pokrenuta inicijativa da bude povećana. Zakonom o radu u RS predviđeno je da najnižu platu utvrđuje Vlada RS na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta u kojem sjede i predstavnici Unije udruženja poslodavaca i Saveza sindikata RS. Ako Ekonomsko-socijalni savjet ne utvrdi prijedlog, odluku o najnižoj plati donosi Vlada uzimajući u obzir kretanje plata i rast proizvodnje i životnog standarda u RS. Zakonom je propisano da se iznos minimalne plate utvrđuje u posljednjem kvartalu tekuće za narednu godinu.
Prema podacima Poreske uprave RS, minimalnu platu u oktobru prošle godine dobilo je 24.242 zaposlenih. Podaci Fonda PIO RS za novembar 2014. pokazuju da je na minimalac bilo prijavljeno 25.327 radnika.
Direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić kaže da bi, s obzirom na to da je Zakonom o radu propisano da se najniža plata utvrđuje u posljednjem kvartalu tekuće za narednu godinu, pregovori o minimalcu trebalo da počnu tek u oktobru.
- Uvažavajući sve parametre za utvrđivanje najniže plate smatramo da ne postoji osnov za njenu korekciju. Pored toga, prema evropskim standardima, optimalno je da najniža plata iznosi do 40 odsto od prosječne, dok je u RS trenutno taj prosjek 45 odsto - rekao je Aćić.
On kaže da bi negativni efekti povećanja minimalne plate bili rast sive ekonomije, odnosno rada na crno, narušavanje odnosa plata u niskoakumulativnim granama te da bi djelovalo destimulativno i na razvoj preduzetništva.
Najveći broj radnika koji je prijavljen na minimalac je u preduzetničkim radnjama, ugostiteljstvu i trgovini. Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić ističe da bi povećanjem najniže plate bio znatno povećan iznos novca koji preduzetnici treba da uplaćuju za doprinose koje i sada teško uplaćuju.
- To bi sigurno natjeralo preduzetnike da odjavljuju radnike ili ne prijavljuju one koje bi zapošljavali. Plašim se da bi budžet RS i fondovi ostali i bez iznosa doprinosa koji su do sada preduzetnici uplaćivali na najnižu platu - rekao je Bratić.
Istakao je da je najniža plata u RS sramotna, ali da poslodavci za sada ne mogu izdvojiti više zbog velikih obaveza koje plaćaju.
- Vlada bi trebalo da smanji poreze i doprinose na plate, čime bi bila otvorena i mogućnost povećanja minimalca. Ovako se plašim da bi od rasta minimalca bilo više štete nego koristi - istakao je Bratić.
Predsjednik Udruženja trgovaca RS Bogdan Marjanović kaže da bi povećanjem minimalca uslijedilo otpuštanje zaposlenih.
- Trgovci ne bi mogli izdržati povećanje obaveza i bilo bi otpušteno oko 30 odsto radnika u trgovini - kazao je Marjanović i dodao da su uputili zahtjev Vladi RS za pregovore da ne bi uslijedilo povećanje minimalca po kratkom postupku.
U Savezu sindikata RS smatraju da bi najniža plata trebalo da iznosi pola prosječne plate. Trenutni prosjek plate u Srpskoj je oko 830 maraka, što znači da bi minimalac prema sindikalnim zahtjevima iznosio 415 KM.
- Sindikat neće odustati od ovog zahtjeva. Tražimo da budu zaštićeni radnici koji primaju najnižu platu. Rastom minimalne plate bi bar malo bio poboljšan njihov životni standard i kupovna moć - rekla je sekretar Saveza sindikata RS Velka Odžaković i dodala da šest godina nije mijenjana najniža plata, dok su u tom periodu cijene znatno porasle.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanović ističe da je u toku utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i poslodavaca, nakon čega će početi pregovori o kolektivnom ugovoru i iznosu najniže plate.
- Najniža plata biće utvrđivana na osnovu statističkih podataka o industrijskoj proizvodnji, platama i bruto domaćem proizvodu. Ukoliko ovi parametri budu pozitivni, onda Ekonomsko-socijalni savjet utvrđuje najnižu platu i daje prijedlog Vladi koja donosi konačnu odluku. Sumirane statističke podatke imaćemo krajem februara i ako budu pozitivni, onda nema razloga da ne dođe do povećanja najniže plate - rekao je Savanović i dodao da Vlada donosi konačnu odliku ako se predstavnici Ekonomsko-socijalnog savjeta ne uspiju dogovoriti o minimalcu.
Interesi
Milenko Savanović je naveo da poslodavci brane svoje interese, ali da će na osnovu realnih statističkih pokazatelja odlučiti da li će doći do povećanja minimalca.
- Razumijem poslodavce da traže način da ne bude povećana najniža plata, jer je to udar na njihov džep. Vlada će sivu ekonomiju svesti na što je moguće manju mjeru i neće više biti mjesta za one koji ne plaćaju doprinose i ne prijavljuju radnike - istakao je Savanović i dodao da bi povećanje minimalca uticalo, prije svega, na standard i kupovnu moć stanovnika.
Pozitivni efekti
Rast standarda i kupovne moći radnika
Veći prihodi za budžet RS i javnih fondova
Negativni efekti
Rast sive ekonomije i rada na crno
Zatvaranje malih radnji i odjavljivanje radnika