Analitičari ove agencije u izvještaju navode da povećanje kreditnog rejtinga odražava njihovo viđenje ekonomije BiH koja se pokazala otpornom, uprkos nedavnim uticajima, među kojima su pandemija virusa korona, nekoliko epizoda političke nestabilnosti i slabija vanjska potražnja.

 

Realni bruto domaći proizvod /BDP/ BiH u potpunosti se oporavio od pandemije, te su, na osnovu ekonomskih indikatora za prvu polovinu tekuće godine, analitičari revidirali naviše svoje projekcije rasta realnog BDP-a, sa jedan odsto na dva odsto.

 

Na povećanje kreditnog rejtinga uticala je i prognoza niskog neto javnog duga BiH od 22 odsto BDP-a do kraja godine.

 

Prema procjeni analitičara, troškovi servisiranja spoljnog duga biće zadržani na prosjeku od 2,5 odsto prihoda do 2026. godine, što je nizak nivo u glabalnom poređenju.

 

Povećanje rejtinga bazirano je i na očekivanjima agencije da će doći do ublažavanja domaćih političkih konfrontacija.

 

Aranžman valutnog odbora, kako se navodi u izvještaju, predstavlja važno ekonomsko sidro i ne očekuju se promjene ovog aranžmana u budućnosti.

 

Prema navodima analitičara, do novog povećanja kreditnog rejtinga u narednih godinu dana može doći ukoliko se postigne održivi prelazak na postizanje političkih odluka zasnovanih na konsenzusu, što bi, u srednjem roku, moglo ubrzati reforme i ekonomski rast.

 

S druge strane, do smanjenja kreditnog rejtinga može doći u slučaju pojačanih političkih konfrontacija, naročito ako vode mogućim negativnim implikacijama u pogledu servisiranja vanjskog duga.