Na području Semberije u prvoj polovini godine dogodilo se 69 požara, u kojima je pričinjena materijalna šteta procjenjena na oko 340.000 maraka.
U dva slučaja požar se desio na državnoj, dok je 67 požara dogodilo na privatnoj svojini. Vatrogasci i policija apeluju na građane da ne pale vatru i spaljuju korov u blizini šuma i niskog rastinja, što je najčešći uzrok požarima.
Broj vatrogasnih intervencija na otvorenom je gotovo duplo veći nego u istom periodu prošle godine, te su na niskom rastinju, odnosno njivama vatrogasci imali 53 intervencije.
Starješina Vatrogasne jedinice Bijeljina Mile Spasojević kaže da su povećanju broja požara doprinijele izuzetno visoke temperature. Evidentno je, kaže, da su sve češći uzrok požara ljudski nemar i nepažnja.
- Apelujemo na građane da vode računa gdje pale vatru, gdje bacaju opuške da ne bismo imali nesagledive posledice. Da ne bacaju zapaljive materije i da prilikom spaljivanja otpadnog materijala to mjesto obezbjede - kaže Spasojević.
Bijeljinski vatrogasci su u prošloj godini imali ukupno 297 intervencija, a samo u prvih šest mjeseci ove godine čak 208 izlazaka na teren zbog požara ili nekog drugog razloga zbog kojeg je potrebna pomoć vatrogasaca. Inače, Vatrogasna jedinica u Bijeljina ima 36, a u Janji 20 vatrogasaca.
Profesionalna vatrogasna jedinica u Bijeljini jedna je od najbolje opremljenih u Srpskoj. Raspolažu sa 19 vozila koje koriste za gašenje požara i spašavanje ljudi na visinama i u saobraćajnim nezgodama. Može da se pohvali i sa novom opremom vrijednosti 870.000 maraka.
- Nabavljeno je vozilo sa vatrogasnim ljestvama za gašenje požara do 32 metra visine, jedno tehničko vozilo, dva čamca i dva vozila za gašenje požara u šumama, njivama i strnjicima - rekao je Spasojević.
Zahvaljujući blagovremenom reagovanju vatrogasaca sprečene su mnoge nesreće, ali uprkos tome stalno apeluju na građane da vode računa prilikom spaljivanja bilo kakvog otpada, niskog rastinja, trave, smeća.
- Građani treba da obezbjede prostor koji žele da pale i koliko mogu da kontrolišu tu vatru koja gori. Nažalost, svaka vatra veoma lako se proširi i može da izazove požar nesagledivih posledica - rekao je zamjenik starješine Vatrogasne jedinice Bijeljina Dejan Balorda.
Rad bijeljinskih vatrogasaca usložnjava činjenica da je Profesionalna vatrogasna jedinica smještena u Majevičkoj ulici, u užem centru grada, u staroj i dotrajaloj zgradi izgrađenoj još u vrijeme Austrougarske vladavine.
U njegovoj neposrednoj blizini nalazi se i zgrada “ElektroBijeljine”, te su imajući u vidu brojne stranke koje svakodnevno dolaze u ovo preduzeće, bijeljinski vatrogasci često suočeni sa problemom kako najbrže i najjednostavnije izaći iz dvorišta Vatrogasnog doma i stići na mjesto požara.
Lokacija na kojoj su bijeljinski vatrgasci već nekoliko decenija smješteni vrlo je atraktivna, pa se u lokalnoj upravi nadaju da će njenom prodajom obezbjediti sredstva za izmještanje ove jedinice.
Prostornim i urbanističkim planom predviđena je izgradnja novog Vatrogasnog doma na periferiji Bijeljine, ali realizacija ovog projekta mora čekati da se obezbjedi potreban novac.
Osim velike materijalne štete, sve češći su i slučajevi da u požarima smrtno stradaju ljudi.
Upozorenje građanima uputili su i iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Apeluju da građani obavljaju spaljivanje korova i drugog materijala prilikom uređenja svojih imanja na odgovoran način i na površinama koje mogu kontrolisati kako bi se spriječilo širenje vatre i nastanak većih požara.
- Nekontrolisano spaljivanje korova i ostavljanje neugašene vatre bez nadzora pri uređenju poljoprivrednih imanja česti su uzroci požara, a posebnu opasnost predstavlja nekontrolisano spaljivanje gorivog materijala u blizini šumskih kompleksa i zasada. Ministarstvo uprave Republike Srpske će u okviru svojih ovlaštenja preduzimati zakonom propisane mjere protiv lica koja su izazavala požare i time ugrozili živote i zdravlje ljudi i pričinili materijalnu štetu - saopštili su iz resornog ministarstva.
Građani se pridržavaju apela policije
Portparolka Policijske uprave Bijeljina Aleksandra Simojlović kaže da apeli upućeni stanovništvu daju rezultate.
- U prvih šest mjeseci ove godine nismo imali smtrno stradalih u požarima. Nažalost, prethodnih godina dešavalo se u prosjeku od dvije do pet osoba da izgube život prilikom paljenja korova i čiščenja njiva. Veliki problem su područja koja su bila minirana tokom rata pa stalno apelujemo da mještani pograničnih zona budu naročito oprezni - rekla je Simojlovićeva.