U Birou zelene karte u Bosni i Hercegovini kažu da su zajedno sa društvima za osiguranje koja se bave poslovima obaveznog osiguranja u proteklih 10 godina provodili aktivnosti na smanjenju broja neosiguranih (neregistrovanih) vozila. 

"U ovim  aktivnostima su učestvovali i državni organi različitih nivoa (Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH i Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, Ministarstvo saobraćaja i veza RS, Udruženje društava za osiguranje FBiH i Udruženje društava za osiguranje RS, kao i niz drugih  koji su svojim aktivnostima  uključeni u taj proces na bilo koji način)", ističu iz Biroa.

Prve procjene

Kako dodaju, prije početka ovih aktivnosti, početna procjena broja neosiguranih vozila u Bosni i Hercegovini je bila 10 - 15 odsto od ukupnog broja vozila u saobraćaju.

"Kao rezultat svih aktivnosti koje su realizovane u proteklom periodu, ovaj broj je značajno smanjen, a prema posljednjim raspoloživim podacima (za 2019. godinu) procjena broja neosiguranih motornih vozila u Bosni i Hercegovini iznosi 1,5 odsto", ističu iz Biroa.

Međutim, kako dodaju, na osnovu iskustava drugih zemalja, nije dovoljno da se broj neosiguranih motornih vozila smanji, već da se kontinuirano vode aktivnosti u tom smjeru. U suprotnom, ovaj broj se, kako ističu, povećava. 

"Pojava neregistrovanih odnosno upotreba neosiguranih motornih vozila je sastavni dio svakog Sistema obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Upotreba neosiguranih motornih vozila može dovesti do saobraćajnih nezgoda koje izazivaju neosigurana vozila i šteta koje se po tom osnovu plaćaju. Iako u svakoj od zemalja Sistema zelene karte, pa tako i u BiH postoje tijela osnovana zakonom koja su nadležna za plaćanje šteta prouzrokovanih neosiguranim motornim vozilima,  to ne znači da ne postoje žrtve koje u konačnici snose takve štete", kaže za portal InfoBijeljina Samira Zijadić, direktor Biroa zelene karte u Bosni i Hercegovini.

Ko na kraju ispašta

Te žrtve su, dodaje, prvenstveno svi građani koji uredno plaćaju obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti, na čiji teret padaju i štete po neosiguranim vozilima kroz skuplje usluge osiguranja.

"Upotreba neosiguranih motornih vozila je nezakonita radnja u svim zemljama pa tako i u Bosni i Hercegovini. Nadalje, upotreba neosiguranih vozila ima i  ekonomski aspekt i za državu odnosno širu društvenu zajednicu jer se neuplaćivanjem premije osiguranja ne plaćaju dadžbine definisane zakonom, a koje se u BiH uplaćuju prilikom registracije motornih vozila, npr. putarine, porezi i slično", kaže Zijadićeva.

Kako dodaje, da bi broj neosiguranih vozila bio što je moguće manji, najveća odgovornost je prije svega na građanima i njihovoj svjesnosti da je osiguranje od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima, zakonska obaveza, te da nepostupanje po Zakonu povlači za sobom pored Zakonom definisane novčane kazne i mogućnost da štetu koju prouzrokuju neosiguranim vozilom snose i oni sami u cjelini.

"Napominjemo da iznosi za naknadu štete nisu mali, i da mogu dovesti svakog nesavjesnog građanina u vrlo nezavidnu finansijsku situaciju", pojašnjava Zijadićeva.