Cijene proizvoda i usluga su u odnosu na maj u junu bile niže za 1,2 odsto, dok su u odnosu na jun lane porasle za 4,5 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku, cijene su rasle u 10 od 12 oblasti proizvoda i usluga.

- Najveći rast zabilježen je u dijelu prevoza, prvenstveno zbog dešavanja na Bliskom istoku. Taj rast je 18 odsto, a uslovljen je poskupljenjem goriva i maziva od 30 odsto. Najveći pad cijena je u dijelu obuće i odjeće, za 4,5 odsto, dok je kod hrane i pića pad od 1,3 odsto - kaže Ognjen Ignjić, stručni saradnik u Zavodu za statistiku RS.

U prilog tome da inflacija "jede" novac u kućnim budžetima, govori i činjenica da svakodnevni odlazak u kupovinu redovno "odnese" od 150 do 200 KM.

Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača "Reakcija" kaže da su, u odnosu na prošlu godinu, neki proizvodi pojeftinili, ali i poskupili. Svinjetina je, recimo, sa 12 "pala" na 11 KM po kilogramu, dok je suncokretovo ulje sa 3,30 poskupilo na 3,5 marke.

- Junetina, ulje, med... skuplji su u odnosu na prošlu godinu, dok su mlijeko i voće pojeftinili. Kod voća i povrća jasno se vidi sezonski efekat veće ponude, što je značajno pojeftinilo određene proizvode poput kupusa, krastavaca, šljiva, lubenice, što trenutno ublažava rast cijena hrane - naveo je Srdić.

Ipak, dodaje, ukupni troškovi i dalje rastu, što pokazuje i potrošačka korpa, koja je za godinu dana porasla sa 2.744 na 2,918 KM.

- Dakle, građani mogu osjetiti sezonsko pojeftinjenje određenih namirnica, ali to ne znači da je život generalno jeftiniji - konstatuje Srdić.

Iz Sindikata izlaz iz problema inflacije vide u aktivnim mjerama i redovnom usklađivanju plata.

- Tražimo da u korpu proizvoda gdje će biti ograničene marže uđu i meso, potrepštine za bebe, pelene i dječija hrana - kaže sekretar Saveza sindikata RS Danko Ružičić.

Globalni poremećaj cijena

Viši stručni saradnik u Savezu sindikata RS Vedran Jurišić rekao je da postoji globalni poremećaj cijena na tržištu.

- Formiranje cijena na našem tržištu povezano je sa poskupljenjem na svjetskom. To je lančana reakcija - kaže on.

Tražnja

Ono što dodatno podgrijava inflaciju jeste i rast troškova rada, zato što su državne politike usmjerene na rast plata, penzija i to podiže agregatnu tražnju. Međutim, i bez toga bismo imali inflaciju - smatra ekonomista Saša Stevanović.