On je istakao da je trgovcima u interesu da ne vraćaju novac potrošačima, već da neispravan proizvod šalju na servis, što u praksi najčešće i nude kupcima, a neinformisani potrošači to prihvataju, pri čemu često nastaju problemi.

"Ukoliko potrošač prihvati da uređaj pošanje na servis, onda on komunicira sa servisom, a u stvari on nema nikakvih obligacionih odnosa sa servisom, već samo sa trgovcem i sve sa njim treba da rješava", pojasnio je Bošković.

On je naglasio da potrošači to ne znaju, pa uređaje više puta šalju na servis i sa njima se dogovaraju, što je pogrešno i vodi potrošače u bezizlaznu situaciju pri čemu potrošač izgubi sva prava.

Bošković smatra da je u Srpskoj dosta urađeno na poboljšanju položaja potrošača i da su zakonska rješenja dobra, ali da su potrošači neiformisani.

"Imamo osam organizacija koje, zajedno sa Ministarstvom trgovine i turizma Srpske, rade na informisanju potrošača o njihovim pravima i načinu na koji ih mogu zaštiti", rekao je Bošković.

Prema njegovim riječima, u Zakonu o zaštiti potrošača Republike Srpske je dosta prava regulisano, ali da se on ne realizuje, uglavnom, zbog nezainteresovanosti subjekata koji su dužni da na tome rade.

On je dodao da su građani nedovoljno informisani i nezainteresovani o ovim pravima i njihovoj zaštiti, zbog čega često bivaju ekonomski oštećeni.

"Nama se dosta potrošača javlja za savjet, ali, nažalost, uglavnom kada već naprave pogrešne korake i kada im mi više ne možemo pomoći", pojasnio je Bošković.

On je dodao da se najčešće pritužbe građana odnose na centralno grijanje, odnosno na rad banjalučke "Toplane", kao i na rad "Vodovoda" i "Elektrokrajine", u kojima je bilo riječi o netačnim računima.