Formiranje liste održivih i neodrživih preduzeća jedna je od obaveza koju je Vlada preuzela prihvatanjem reformske agende kao jednog od ključnih dokumenata u procesu evropskih integracija. Investiciono-razvojna banka (IRB) RS je još prošle godine sačinila listu preduzeća koja prema Zakonu o javnim preduzećima ulaze u kategoriju javnih.

- Taj spisak dostavljen je nadležnim ministarstvima da bi svako od njih izvršilo podjelu na održiva, odnosno sa manjim ili većim potrebama za restrukturisanje i neodrživa. Na spisku se nalazi 166 preduzeća. Nakon sačinjavanja objedinjenog spiska održivih i neodrživih javnih preduzeća on će biti dostavljen Vladi RS na razmatranje i usvajanje. Vlada će nakon toga donijeti konačnu odluku o sudbini neodrživih preduzeća - kazali su u IRB-u.

Taj posao već su završili ministarstva trgovine i turizma, saobraćaja i veza, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije, koji su razvrstali preduzeća iz svog resora na održiva i neodrživa. Najduži spisak je dostavilo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, koje je nadležno za komunalne djelatnosti lokalnih preduzeća. Na spisku ovog ministarstva je osam neodrživih i 74 održiva preduzeća.

- Banjalučka "Toplana" i "Akvana" i Zavod za izgradnju Banjaluka svrstani su u neodrživa preduzeća, a na istom spisku su "Vode" iz Bijeljine, "Vodovod i kanalizacija" iz Vlasenice i Rogatice, "Cvrcka" iz Kneževa i "Zelenilo i čistoća" iz Šekovića - istakli su u Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije.

Ministarstvo saobraćaja pod svojim okriljem ima pet preduzeća i sve je svrstalo na listu održivih. To su "Putevi RS", "Autoputevi RS", "Aerodromi RS", "Pošte Srpske", ali i najveći gubitaš "Željeznice RS", koje su u procesu restrukturisanja.

Ista situacija je i u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, iz kojeg su IRB-u proslijedili samo listu održivih preduzeća, na kojoj su "Šume RS" i "Protivgradna preventiva RS".

Iz Ministarstva trgovine i turizma u petak nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje koliko imaju održivih, a koliko neodrživih javnih preduzeća.

Iz ostalih ministarstava koja u svom resoru imaju javna preduzeća poručili su da su pri kraju formiranja spiska i da će ga uskoro uputiti na adresu IRB-a, čiji fondovi brinu o državnom kapitalu.

Član Udruženja ekonomista RS - SNjOT Predrag Duduković rekao je da neodrživa preduzeća ne treba da postoje i da bi Vlada konačno trebalo da presiječe taj problem.

- Još ranije je trebalo odvojiti zdrave firme od onih na čiju je kapiju trebalo staviti katanac ili krenuti u njihovo restrukturisanje ili pak privatizaciju. Riječ je o preduzećima koja dugi niz godina ostvaruju gubitke i koja ne mogu opstati u sadašnjem obliku - kazao je Duduković.

Ocijenio je da Vlada sigurno neće tako brzo odlučiti o sudbini neodrživih javnih preduzeća jer ona i dalje zapošljavaju velikih broj radnika.

- Vjerovatno će zbog te vrste osjetljivosti tražiti rješenje koje može zadovoljiti sve strane - zaključio je Duduković.

Reformska agenda

Akcionim planom RS za sprovođenje reformske agende, u dijelu koji se odnosi na poslovnu klimu i konkurentnost, predviđeno je da IRB RS i resorna ministarstva sačine spisak održivih i neodrživih javnih preduzeća.

- U toku je razvrstavanje preduzeća i Vlada će na kraju donijeti odluku šta će sa onima koja su neodrživa - navedeno je u Akcionom planu za sprovođenje reformske agende.