Škrebić je naveo da u praksi nije dokazano ranije obrazloženje da je pomjeranje sata uvedeno s ciljem uštede energije i efikasnijeg korištenja prirodnog sunčevog svjetla u ljetnim mjesecima.

"To, barem mi, nismo osjetili u poslovanju. Čak se dešavalo da je utrošeno više energije. Mi smo za ukidanje tog računanja, koje je vještačko, odnosno da imamo prirodno ili takozvano žsunčano mjerenjež. To je ovo postojeće, zimsko računanje vremena", rekao je Škrebić Srni.

Specijalista porodične medicine iz Banjaluke Draško Kuprešak objasnio je da je opšti stav ljekara da pomjeranje kazaljki na satu ima određen uticaj na ritam življenja, psihofizičku ravnotežu, raspoloženje, stanje krvnog pritiska i koncentraciju čovjeka, iako na tom planu nema egzaktnih medicinskih pokazatelja.

"Mislim da je odluka o ukidanju zimskog i ljetnog računanja vremena dobra i u funkciji očuvanja zdravih navika i potencijala svakog čovjeka", napomenuo je Kuprešak.

Za ukidanje je i član Odbora za klimatske promjene BiH Nebojša Kuštrinović, koji je rekao da je za čovjekov biološki sat najbolje normalno, sunčano vrijeme, odnosno aktuelno zimsko računanje vremena.

Ovaj meteorolog iz Banjaluke podsjeća da je Rusija to već ukinula, te da je došlo vrijeme da se ljudi vrate na redovno "sunčevo vrijeme" i normalan biološki sat.

"Dokazano je da ta pomjeranja vremena prave probleme meteoropatama i čine ljude neefikasnim u periodu dok im se bioritam postepeno ne prilagodi. Ako se ovo ukine u EU, a kasnije primijeni i kod nas, sigurno je da ćemo biti funkcionalniji", ocijenio je Kuštrinović.

Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske Milija Radović rekao je da nema egzaktnih pokazatelja da pomjeranje kazaljki dovodi do povećanog broja saobraćajnih nezgoda, kako tvrde pojedini evroparlamentarci.

"Do sada nisam vidio da je neko uradio analizu uticaja pomjeranja kazaljki na satu na saobraćajnu bezbjednost. Takve tvrdnje treba argumentovati", naveo je Radović, dodajući da vozači, nakon pomjeranja kazaljki na satu, vjerovatno u određenom periodu bivaju pospani, što može da utiče na njihove psihofizičke sposobnosti.

Poslanici Evropskog parlamenta su 8. februara usvojili rezoluciju u kojoj pozivaju Evropsku komisiju da sačini temeljne procjene sistema računanja zimskog i ljetnog vremena i, ako je to neophodno, izmjenu pravila.

Rezolucija je usvojena sa 384 glasa "za", 153 protiv i 12 uzdržanih.

Građanske inicijative pokazale su da je javnost nezadovoljna zbog pomjeranja kazaljki na časovnicima dva puta godišnje, posljednjeg vikenda u martu i oktobru.

Evropski poslanici kažu da brojne studije nisu rezultirale konkretnim zaključcima, ali da postoje indikacije da pomjeranje kazaljki na satu negativno utiče na zdravlje petine evropske populacije, utiče na povećanje depresije i rizika od srčanih oboljenja, kao i na remećenje raspoloženja i bioritma.

Evroparlamentarci su u vezi s tim pomenuli i negativne efekte u sektorima industrije, turizma, poljoprivrede i bezbjednosti u saobraćaju, a pojedini tvrde da, zbog pomjeranja kazaljki na časovnicima, djeca ostvaruju slabije rezultate u školi.

Prema sadašnjoj direktivi iz 2001. godine, računanje vremena u EU koriguje se dva puta godišnje - na proljeće i jesen, kada se kazaljke na satu pomjeraju za jedan sat s ciljem da se pomogne i efikasnijem funkcionisanju unutrašnjeg tržišta.

Osim u Rusiji, ljetno i zimsko računanje vremena ukinuto je u Turskoj, Bjelorusiji i na Islandu.