Ukupni dug RS na kraju prošle godine iznosio je 5 milijardi i 55 miliiona KM, od toga vanjski dug iznosio je 2,88 milijardi KM, dok je unutrašnje zaduženje bili 2,168 miliona KM.

Zoran Tegeltija, ministar finansija RS obrazlažući informaciju rekao je da se unutrašnji i spoljni dug redovno servisiraju. On je rekao da je zaključno sa prošlom godinom dug lokalnih zajednica iznosio 390 miliona KM dok je dug fondova socijalne sigurnosti bio 309 miliona KM.

"Na kraju prošle godine odnos duga je ispod zakonom propisanog ogranicenja", rekao je Tegeltija, dodajući da je ukupan dug 56,17 odsto BDP.

Marinko Božović, poslanik SDS-a u NSRS rekao je da RS iz godine u godinu povećava svoja dugovanja i to bez osnova.

"Kada pogledamo stanje ukupnog spoljnog duga i uporedimo ga sa 2005. godinom vidjećemo tendenciju rasta. Ova vlast predvođena aktuelnom skupštinskom vecinom u posljednjih deset godina ne radi ništa drugo već kreditno zadužuje narod i kupuje socijalni mir", rekao je Božović dodajući da se već kasni sa isplatom plata i penzija.

On je podsjetio na dug nastao na osnovu trezorskih zapisa naglašavajući da je to neodgovorno ponašanje vlasti RS. Vukota Govedarica, sef Kluba poslanika SDS-a u diskusiji rekao je da već sutra ide emisija trezorskih zapisa od deset miliona KM.

"2012. godine došlo je do promjene zakona o zaduženju dugu i garancijama i tada je RS došla u poziciju da znacajno optereti svoje budzete. Za tri godine izdvajamo duplo vise sredstava nego sto je bilo ranije, a izvorni prihod budzeta u poslednjim godinama je plus minus 30 miliona KM", rekao je Govedarica.

On je podsjetio da su u posljednje tri godine zaduženje povećali svi od budžeta RS, fondova socijalne sigurnosti do lokalnih zajednica, naglašavajući da je ukupni dug RS 2011. godine bio 4,2 milijarde KM, a danas više od pet milijardi.

"Na samoj granici smo zakonom dozvoljenog maksimuma, ali ni to nije problem jer smo ranije imali sutaciju da se taj prag pomjera tako da ćemo vrlo brzo doći i do toga", rekao je Govedarica.

Govedarica je prezentovao i projekcije za koje kažu da nisu izašle u javnosti, a koje govore da će 2018. godine izdvajati preko 800 miliona KM za servisiranje dugova.

On je uporedio i zaduženje RS sa FBiH naglašavajući da se radi o frapantnim podacima ističući da je RS 20 odsto veći nego FBiH koja ima daleko veci BDP.

"Sve u svemu mislim da ovakva politika nije nikako dobro došla, ali je to očigledno politika kojom se rješavaju svi problemi koji se tiču finansija", rekao je Govedarica podsjećajući na "zanimljiv" podatak, a to su kamate na trezorske zapise koje su se kretale od 1,49 do 3,2 odsto.

"To pokazuje da su naše komeracijalne banke poprilično izložene i da ulaze u rizike i logično je da raste kamata", rekao je Govedarica dodajaci da RS sa ovakvim trendovima i dugom neće moći da se izbori u narednoj deceniji. Dragan Cavic, poslanik NDP-a u NSRS rekao je da je upravljanje dugom od strateske vaznosti za jednu drzavu.

"Iz izvještaja možemo da zaključimo da je procenutalno u privrednu djelatnost otišlo svega nešto više od devet odsto. To je najveći problem, struktura duga", rekao je Čavic.

On je naglasio da je 2009. godine za dug izdvajano 144 miliona KM, a projekcija za 2018. godinu je preko 800 miliona KM.

"Funkcija planiranja nije ni blizu realnim tokovima i to pokazuju vaši izvještaji", rekao je Čavic obraćajući se ministru finansija.

Kada se saberu aukcije trezorskih zapisa i obveznica po tom osnovu zaduženi smo 1,1 milijardi KM.

Čavic se osvrnuo i na zaduženje RS u odnosu na FBiH naglašavajući da je FBiH u odnosu na BDP daleko manje zadužena, a da s druge strane nije prodajom telekoma i javnih preduzeća vjestački podizala BDP.

Javni dug 15 preduzeća porastao je za 940 miliona KM, rekao je Čavic.

Igor Žunić, poslanik SNSD-a rekao je da parametri duga u RS odgovaraju parametrima koje važe u EU.

On je rekao da dug RS treba upoređivati sa zemljama u regionu, pa će se vidjeti da RS nije prezadužena kako tvrde pojedini opozicioni poslanici. Odgovarajuci Žuniću, Čavić je rekao da učešće duga u BDP ne mora biti pokaztelj uspješnosti neke ekonomije naglašavajući da Japan ima preko 200 odsto u odnosu na BDP, Italija oko 120 odsto, Njemačka 81 odsto itd..

"Naš BDP ma kakav je nalaze se i prihodovna zaduženja i pogledajte koliko u BDP učestvuju javne sluzbe. Naši problemi su strukturalne prirode, dostigli smo maksimum poreskog opterećenja i tu nema prostora za ubiranje novih prihoda tako da ostaje samo zaduživanje", rekao je Čavic.

Miladin Stanić, poslanik SDS-a rekao je da je suština rada Vlade RS, ukradi, zaduži i uništi.

Ministar finansija RS rekao je da je činjenica da je javni dug u 2015. godini u odnosu na 2005. godinu manji te da je cilj Vlade RS da on bude na nivou od 48 odsto BDP, ističući da se ne poredimo sa FBiH koja drugačije vodi svoj dug i knjiži samo ono što plati dok RS knjiži sve.

Tegeltija je apelovao uglavnom na opozicione poslnike da se vrate raspravi o dugu RS, a ne da obmanjuju javnost jer neke stvari koje iznose kao što je poređenje duga sa budžetom domaćinstva politikanstvo.

Rasprava od dugu skrenula je u drugom pravcu, pa su tako poslanici govorili o javnim preduzećima, prodaji Telekoma, izgradnji Administativnog centra, donošenju novog Zakona o radu, situaciji u Srbiji, Ekonomskoj politici itd...

Dragoljub Davidović, poslanik SNSD rekao je da ne postoji ni jedna zemlja koja se ne zaduzuje i da je pitanje kontrole tog duga te da je siguran da Vlada RS vodi računa o tome. Odgovarajući na kritike opozicije o prodaji Telekoma i potrošenim parama, on je rekao da je pripremana prodaja za nešto više od 300 miliona KM, a da je Vlada RS postigla cijenu i do tri i po puta veću od te.

Nakon izlaganja Davidovića data je pauza od deset minuta zbog nedostatka kvoruma.

Prije početka sjednice održan je Kolegijum Narodne skupštine RS na kome je odlučeno da sedma redovna sjednica bude održana 20. oktobra. Na dnevnom redu ovje sjednice između ostalog naćiće se i Prijedlog deklaracije o genocidu NDH-a koju je predložio poslanik Dragan Čavić.

Nenad Stevandić, potpredsjednik NSRS rekao je da će na dnevnom redu biti 25 tačaka, među kojima i Izvještaj o radu Specijalnog tužilaštva čije razmatranje su tražili poslanici opozicije. Zahtjev za održavanje posebnog zasijedanja NSRS o radu Saveza za promjene na nivou BiH nije još uvijek dostavljen u Skupštinu, tako da Kolegijum nije ne razgovarao o ovoj temi.