Regulatorna komisija za energetiku RS (RERS) juče je saopštila da su prihvatili zahtjev "Elektroprivrede Republike Srpske" za poskupljenje struje za domaćinstva od 1. januara u prosjeku za 7,9 odsto. 

- Računi krajnjih kupaca biće povećani od pet do 8,5 odsto u zavisnosti od potrošnje. Nismo odlučivali o povećanju cijena struje za privredu jer za to nismo nadležni - poručili su nakon održane sjednice iz RERS. 

Međutim, samo veče ranije premijer Srpske Radovan Višković je najavio da će u 2025. godini doći do povećanja cijene struje za domaćinstva, ali i za privredu u procentu od 10,5 odsto. 

Iz Unije poslodavaca RS pojašnjavaju da cijenu struje za privredu određuje Vlada na zahtjev "Elektroprivrede RS" te dodaju da bi privrednici trebalo uskoro da dobiju ugovore za novu cijenu struje koja će biti na snazi od početka januara.

- Uvijek premijer odredi koliko će biti poskupljenje. Naravno, poskupljenje struje uvijek u nekom procentu utiče na krajnju cijenu proizvoda. Nemoguće je povećavati troškove poslovanja, a ne povećavati cijene. Sasvim prirodan slijed. Samo je sada pitanje gdje, ko, kad i koliko će korigovati cjenovnike - rekao je "Glasu" potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić. 

Navodi i da će kod onih privrednika kod kojih je veće učešće struje u cijeni uslijediti i veće poskupljenje, a sa druge strane naglašava i da je moguće da oni kod kojih je učešće struje minimalno i ne koriguju cjenovnike. 

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Dragan Gligorić navodi da ako raste cijena inputa u proizvodnji, bez obzira o kojem inputu se radi, to dovodi i do rasta cijena.

- U tim slučajevima i elastičnost tražnje igra ulogu. Nekada su potrošači spremni da prihvate jednostavno veće cijene proizvoda. Tako da konkretno ako se električna energija koristi za proizvodnju nekog proizvoda proizvođač će veću cijenu struje prebaciti na finalni proizvod ako smatra da će kupac prihvatiti tu veću cijenu. To zavisi prije svega od toga kolika je tražnja za tim proizvodom elastična - kazao je "Glasu" Gligorić. Jednostavno govoreći, naglašava on, neki proizvodi će poskupjeti više, neki manje, a opet drugi možda i neće.

Sa druge strane, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo navodi da je stav od prije deceniju pa i više bio da je način na koji se vodi socijalna politika u RS putem niskih cijena struje pogrešna. 

- "Elektroprivreda" je u to vrijeme bolje stajala. Tada sam smatrao da nije problem da se poveća cijena struje, već je problem gdje idu ta sredstva. Nama bi trebalo da se od povećanja cijena struje akumuliraju sredstva za nove investicije. Energetika je strateška privredna grana i tu imamo zaista neiskorišćene velike resurse - kazao je "Glasu" Ćogo i dodao da "kvaka" leži u tome da se stave ekonomski resursi u funkciji i imaćemo veći životni standard koji zavisi od nivoa cijena, a koje zavise dalje od nivoa plata. 

Nama su, navodi on, potrebne veće plate, ali koje neće biti izmišljene iz duga, već će biti iz proizvodnje. 

- Propuštamo šansu da investiramo u energetiku, a imamo za to sigurno tržište. Dakle, cijena struje imaće na kratak rok uticaj na inflaciju, ali bilo bi mnogo bolje kada bi nam ta cijena bilo duplo veća i kada bi Vlada napravila socijalne kartone pa da kaže da će penzionerima doznačavati subvencije za struju, višečlanim porodicama te pojedinim privrednim granama, a da ostali plaćaju tržišnu cijenu struje onoliko koliko bi dobila "Elektroprivreda" da izvozi tu struju, a da od novostvorene vrijednosti investira u objekte i tako da povećaju kapacitete. Kada se sve sabere i oduzme privredni razvoj ništa drugo nije do izgradnja novih i proširenje postojećih kapaciteta - zaključio je Đogo. 

Ćorić: Nerealno 
Prvi čovjek Privredne komore RS Pero Ćorić smatra da je najavljeno poskupljenje struje za privredu nerealno.

- Cijena električne energije za privredu je ove godine čak dva mjeseca bila veća nego što su to bile berzanske cijene. Novo poskupljenje od deset odsto za privredu je preveliko s obzirom da znamo u kakvom je stanju i šta je uopšte očekuje u narednom periodu. Ogroman je pritisak stranih partnera na smanjenje cijena. U ovom trenutku mi tačno i ne znamo koliko će struja koštati, ali ni koliko će iznositi minimalna plata. U nezavidnom smo položaju kako se postaviti u ovom slučaju i odrediti svoje cijene prema ino-partneru - kazao je "Glasu" Ćorić. 

Naveo je da bi nadležni trebalo da idu sa korekcijom cijene najviše do pet odsto te da bi svi zajedno trebalo da se solidarišu kako bi preživjeli teška vremena.