Poskupljenja tek stižu: Inflacija u BiH raste, a Centralna banka nemoćna
Novi udar na džepove građana očekuje se već od 2025. godine – inflacija će rasti, a Centralna banka priznaje da je gotovo bez oružja u toj borbi. Glavni razlozi su skok plata, cijene hrane i globalni šokovi koje BiH ne može izbjeći.
Bosnu i Hercegovinu tek očekuje inflacija, a mogućnosti Centralne banke da je suzbije su vrlo ograničene.
Poručila je ovo prije nekoliko dana Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, na panelu "Geopolitička fragmentacija i carinski pritisci: Inflacioni rizici i izazovi monetarne politike na zapadnom Balkanu" tokom 12. samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja zapadnog Balkana koji je održan u Bečićima u Crnoj Gori.
"Bosna i Hercegovina, zbog aranžmana valutnog odbora, ima izuzetno ograničene instrumente monetarne politike, među kojima je ključna obavezna rezerva. U proljećnoj rundi projekcija revidirali smo prognoze inflacije i revidirali ih naviše u srednjem roku u odnosu na jesenju rundu. Kada je riječ o putanji inflacije, očekujemo sličnu dinamiku kao i ranije, ali sa nešto višim vrijednostima. Za period od 2025. do 2027. godine prognoziramo inflaciju od 3,5% u 2025, 2,4% u 2026. i 1,9% u 2027. godini. Međutim, brojni su faktori koji mogu poremetiti ove prognoze - od cijena hrane i energije, preko rasta izdataka za odbranu, do internih problema kao što su demografski pad i rast plata usljed nedostatka radne snage", kazala je Selimovićeva.
Dodala je da je početkom 2025. godine u jednom entitetu zabilježen skok minimalne zarade od čak 60%, što je šok koji nijedan makroekonomski model ne može precizno obraditi.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da projekcije inflacije za Bosnu i Hercegovinu u sebe uključuju djelovanje kako internih, tako i eksternih faktora.
"Kada govorimo o eksternim faktorima, treba istaći da inflacija utvrđena indeksom cijena na malo ima dominantno karakter uvezene inflacije. U tom smislu rast cijena uvoznih proizvoda usljed šokova ponude oličenih u rastu cijena energije i hrane na svjetskom tržištu (kao posljedice geopolitičkih tenzija i prekinutih lanaca snabdijevanja) će biti ključni generator inflacije u BiH", istakao je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, od internih faktora inflacionog rizika treba istaći daljnju dinamiku rasta zarada podsticanu kako nedostatkom radne snage, tako i odlukama o povećanju minimalne zarade bez fiskalnog rasterećenja poslodavaca.
"Ipak, imajući u vidu projekcije, sama inflacija neće imati neki naglašeniji trend koji bi poremetio makroekonomsku stabilnost. Za neutralizaciju negativnih efekata na životni standard najugroženijih slojeva potrebno je jačati socijalni status penzionera kroz rezanje neproduktivnih rashoda budžeta i njihovo preusmjeravanje na rast penzija. Za radničku populaciju je potrebno kroz strukturne promjene nastojati osigurati bolje plaćena radna mjesta u djelatnostima veće dodane vrijednosti, što treba biti ultimativni cilj ekonomske politike", zaključio je Mlinarević.