Semberska porodica proizvodi špinat na 25 dunuma: “Jedino povrće koje se ničim ne tretira” (FOTO)
Porodica Mensura Hadžića iz Janje kod Bijeljine obrađuje 5 hektara, od čega na 25 dunuma proizvode špinat. Iako je ova godina bila zahtijevna za uzgoj ovog povrća, zadovoljni su prinosom, kvalitetom i cijenom.
Primjenjuju savjete stručnjaka, nabavljaju mehanizaciju, bore se sa nelojalnom konkurencijom i uspješno obezbjeuju egzistenciju baveći se isključivo poljoprivredom. Ovih dana vrijeme im ide naruku pa špinat beru, pakuju i dostavljaju stalnim kupcima.
- Bilo je teško sačuvati špinat od suše, ali uspjeli smo. Hoće vodu, ali ne mnogo, pa se i sa sistemima za navodnjavanje mora biti oprezan. Sjeme, oko 100.000 zrna na 1.000 metara kvadratnih, mora biti kvalitetno, parcele pripremljene i nađubrene i zalijemo ga par puta. Kad se sve uradi kako treba, za branje je spreman za 40 dana – kaže ovaj janjarski domaćin.
Hadžići za plasman ne brinu, sve prodaju na kućnom pragu. Kvalitet špinata potvrđen je i na Institutu u Banjaluci.
- Ovo je jedino povrće koje se ne pršće i ničim ne tretira. Imam stalne kupce u Brčkom, Sarajevu, Tuzli, Banjaluci. Cijena je kako koja godina donese. Na početku sezone je bio 3,5 ,sad već ide po 2,5 KM po kilogramu, a prodajemo kartone od 10 kilograma. Po dunumu naberemo od jedne do dvije tone. Proizvodnju prate problemi, a najveći je nedostatak radne snage. Mora se znati brati, prati i pakovati, a uglavnom taj posao obavljamo mi, ukućani – kaže Mensur za portal InfoBijeljina.
Mensur sa suprugom i sinom živi isključivo od poljoprivrede. U toku sezone radni dan im traje po desetak i više sati, ali Hadžići se ne žale. Ponosni su na sve što su vrijednim i složnim radom postigli.
- Klimatske promjene uzimaju danak. Morali smo izgraditi sisteme za navodnjavanje, nabaviti potrebnu mehanizaciju. Kad se sve sabere, isplati se – kaže ovaj povrtar.
Proizvodnja špinata nije zahtijevna, ali je za dobar i kvalitetan prinos neophodno primjenjivati savjete stručnjaka, naglašava i agronom Stanko Tadić.
- Prvi zemljišni sloj mora biti dobro obrađen i usitnjen, sije se na dubinu jedan centimetar, dva. Dodaje se NPK đubrivo, najčešće od 30 do 35 kg "petnaestke" i može se vršiti jedna prihrana, eventualno u proljeće – savjetuje Tadić.
Hadžići osim špinata, proizvode i luk, mrkvu, peršun i cveklu. Već su zasnovali i proizvodnju za iduću godinu. Na tri dunuma posijali su špinat koji će za berbu prispjeti u martu, aprilu, kada su potražnja i cijena ovog povrća najveće, te za plasman i isplativost proizvodnje ne brinu.