Naime, prema tek objavljenoj publikaciji "Demografija", procjene su da je u 2020. godini u BiH živjelo oko 3.475.000 stanovnika.

 

Isti podaci potvrđuju da je primijećen trend rasta broja umrlih, te su tako lani umrle 50.333 osobe, dok je godinu ranije umrlo 44.427 bh. građana.

 

Sudeći prema stopi prirodnog kretanja, s tim da su rađeni uzorci na 1.000 stanovnika, prisutan je i sve veći negativan prirodni priraštaj, koji se iz godine u godinu povećava.

 

"Broj živorođenih u prošloj godini iznosio je 7,9 odsto, broj umrlih 14,6 odsto, a prirodni priraštaj iznosio je -6,7", navodi se u "Demografiji".

 

S druge strane, u godini ranije broj živorođenih je iznosio 7,8 odsto, umrlih 12,8 odsto, dok je prirodnih priraštaj u procentima tada bio -5.

 

Komentarišući ovo, demograf Aleksandar Majić je za "Nezavisne" istakao da je ova negativna komponenta prisutna već 15 godina.

 

"Dakle, u demografskoj analizi su dva bitna faktora za depopulaciju stanovništva, prirodna i mehanička komponenta. Prirodna komponenta, odnosno prirodni priraštaj je razlika između broja rođenih i umrlih, s tim da je u BiH već 15 godina negativna komponenta", rekao je Majić.

 

Dodaje da upravo ove komponente ukazuju na ovakvu depopulaciju te da, nažalost, naša zemlja nema evidenciju o tome koliko stanovnika se iseljava s ovih prostora.

 

Prema njegovim riječima, i u zemljama u okruženju je sveprisutna depopulacija, što potvrđuju i popisi stanovništva.

 

"Mi smo imali nedavno popise stanovništva u zemljama iz regiona, prije svega u Bugarskoj, koja je za 10 godina izgubila 880.000 stanovnika, a to je stopa depopulacije od 11,5 odsto, a Hrvatska je takođe između dva popisa imala stopu depopulacije oko 10 odsto i izgubila je oko 400.000 stanovnika. Trenutno je završen popis u Srbiji i ne možemo biti optimistični: ista je situacija i tamo, ali ne znamo u kojem obimu", istakao je Majić.

 

Ističe da je prema popisu iz 2013. godine u BiH negativan prirodni priraštaj i negativan migracioni saldo.

 

Kako kaže, kada je riječ o prirodnom kretanju, najveći faktor porasta negativne stope prirodnog priraštaja je porast stope mortaliteta.

 

"Mi iz godine u godinu imamo sve starije stanovništvo, odnosno demografski starimo jer su najbrojniji kontingenti stanovništva onih koji su rođeni poslije Drugog svjetskog rata. U narednih 15 godina možemo očekivati sve veći porast stope mortaliteta, a, recimo, na ovaj porast je uticala i pandemija virusa korona, koja je uzrokovala sigurno 10 odsto na povećanje ove stope", zaključio je Majić.