"Tačno je da je u BiH već više godina negativan prirodni priraštaj, da je visoka emigracija, posebno mladih. Ovo ne znači da broj stanovnika u BiH treba i može biti nadoknađen popisom lica suprotno zakonu i međunarodnim standardima. Kome bi to koristilo? Treba li ovo da pokrene nadležne institucije na preduzimanje adekvatnih mjera?", upitala je Popovićeva.

Prema njenim riječima, događanja i nesporazumi u vezi sa popisom koji su intenzivirani posljednjih mjeseci pokazuju da popis gubi obilježja složenog i značajnog statističkog istraživanja, čiji su rezultati ključni za izračunavanje mnogih statističkih indikatora bez kojih nema kvalitetne statistike, a time ni kvalitetnih politika i strategija razvoja, saopšteno je iz Agencije za statistiku BiH.

"Rezultati popisa su od posebnog značaja za lokalne zajednice i njihovo učešće u raspodjeli javnih prihoda. Možemo se samo nadati da će svi oni koji su na bilo koji način uticali na provođenje popisa, kao i na kasnije aktivnosti učiniti sve da rezultati popisa budu zaista realni i kvalitetni", istakla je Popovićeva.

Ona je podsjetila da je ključni podatak za utvrđivanje rezidentnosti - dužina boravka u BiH (12 mjeseci i duže), kao i namjera ostanka.

U svom četvrtom izvještaju, koji je posvećen probnom popisu, Međunarodni monitoring tim napisao je da su, "iako je zvanična definicija uobičajenog rezidentnog stanovništva sasvim precizna, sa ograničenjem od 12 mjeseci, neki popisivači popisivali sva lica sa ličnim kartama, čak i ako oni žive u inostranstvu...".

"Ljudi koji nekoliko godina žive u inostranstvu i vraćaju se u BiH na odmor popisivani su kao uobičajeno rezidentno stanovništvo. U tim slučajevima za dužinu odsustva unošen je broj mjeseci koji su prošli od posljednje posjete, a za pitanje o tome koliko dugo lice namjerava da bude odsutno evidentiran je broj mjeseci do sljedećeg dolaska na odmor", navodi se u četvrom izvještaju.

Ona je podsjetila da IMO u svom 13 izvještaju, koji daje ocjenu terenskog rada tokom glavnog popisa, navodi sve nepravilnosti i kampanje koje su organizovane među stanovništvom u zemlji i inostranstvu s ciljem popisivanja čak i lica koja žive i duže od 30 godina u inostranstvu.

Data su uputstva kako odgovoriti na pitanja od jedan do sedam na popisnici za lice (P1), kako bi se mogli smatrati stalnim stanovnicima BiH.

IMO navodi da faza obrade podataka treba da pomogne sortiranju rezidentnog i nerezidentnog stanovništva koristeći odgovore na pitanja od jedan do sedam, ali i pitanja o mjestu studiranja ili rada, jer su neki ljudi ohrabreni nezvaničnim kampanjama da odgovore na pitanja jedan do sedam na način da se mogu smatrati rezidentnim stanovništvom.