Ali, pored pomoći Fonda solidarnosti RS koji je poplavljenim gradovima i opštinama isplatio već tri miliona KM, stiže i dodatna pomoć za one koji su kreditno zaduženi u bankama i mikrokreditnim udruženjima, a čija je imovina stradala u poplavama. Naime, Agencija za bankarstvo RS donijela je odluku o uvođenju kreditnih olakšice za građane, privredu i lokalne zajednice pogođene poplavama i ovu odluku poslala bankarskom sektoru u RS.

- Ukoliko građani pogođeni poplavama imaju kreditne obaveze, da te kreditne obaveze mogu da zamrznu, da ih ne vraćaju određen period, odnosno kako se dogovore sa bankom, i da se dodatno ne opterećuju. Da im se ne može podizati kamatna stopa, i da im se ne obračunava zatezna kamata. I da banka ne šalje obavješenje ukoliko nisu uredni. Naprosto, ovo su stvari na koje niko ne može da računa - istakao je direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput.

Savo Krejić iz Prijedora godinama se bavi prodajom građevinskog materijala, a nedavna poplava, kako kaže, uništila mu je sve što je godinama stvarao.

- Kreditno sam zadužen, a olakšice koje je donijela Agencija za bankarstvo RS su spas i sigurnost za preduzetnike. Imam ogromnu štetu, preko 30.000 KM. Najviše mi je propala građa, blokovi, siporeks, plastične cijevi, mašine za proizvodnju. Sve su bile u vodi, sve je propalo - rekao je Krejić.

Osim Prijedora, Laktaši su bili jedan od gradova koji su zbog poplava pretrpili ogromnu štetu. Stanovništvu čija je imovina uništena u poplavama dijelom će pomoći sredstvima koja su dobili od Fonda solidarnosti.

- Već su nam legla sredstva, lokalnim zajednicama u petak. Mi ćemo dio sredstava da odvojimo za pomoć stanovnicima kojima je voda ušla u kuću, u domaćinstva. Sredstva ćemo usmjeriti u lokalnu infrastrukturu, dva mosta su oštećena na nivou lokalne zajednice - izjavio je gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić.

Ministar poljoprivrede i vodoprivrede Srpske Savo Minić poručio je da su "zauzeli stav da će prvenstveno biti nadoknađena šteta onima kojima je voda ušla u porodična domaćinstva kako bi se mogli vratiti normalnom životu i da žive u svojim kućama".

- Nakon toga na red dolaze poljoprivredni objekti, objekti u stočarstvu, preradi, stoka i mehanizacija - naveo je Minić.

Milionska ulaganja

Direktor preduzeća "Vode Srpske" Miroslav Milovanović kaže da kada se porede poslednje poplave sa 2010, 2014. godinom koja je bila najekstremnija, Vlada Republike Srpske je od tada do danas u sisteme izgradnje novih objekata odbrane od poplava i rekonstrukcije postojećih objekata uložila oko 260 miliona KM.