"Za to u konkretnom slučaju posebnu odgovornost snose institucije sistema u Hrvatskoj", ističe se u saopštenju ove nevladine organizacije povodom 21 godine od operacije hrvatskih snaga "Oluja".

U saopštenju se navodi da su tokom te operacije hrvatske snage počinile i ozbiljne i rasprostranjene zločine protiv Srba koji su živjeli na području Republike Srpske Krajine, a hiljade kuća i ostalih objekata je spaljeno, dok i dan danas veliki broj izbjeglih čeka na povratak u područja iz kojih su prognani.

"Nezavisno od presude Žalbenog vijeća Haškog tribunala u predmetu žOlujaž protiv Ante Gotovine i Mladena Markača, porodice žrtava imaju moralno i zakonsko pravo da očekuju da za njihove tragedije počinioci odgovaraju", navode iz CGO.

U saopštenju se ističe da je poražavajuće u ovom slučaju i što preživjeli ovog zločina, kao i porodice žrtava i nestalih osoba, nemaju nikakvu podršku institucija, niti im je do danas priznat status civilnih žrtava rata.

CGO ističe da je u narednom periodu pred hrvatskim pravosuđem ozbiljan izazov u pogledu preispitivanja procesuiranih slučajeva ratnih zločina, s obzirom da je pred hrvatskim sudovima za ratne zločine tokom akcije "Oluja" pravnosnažno osuđena samo jedna osoba, a vođena su ukupno četiri krivična postupka.

"Tužilaštvu Hrvatske su u vezi sa žOlujomž podnesene su prijave za 24 ratna zločina u kojima počinioci nisu okriveni. Hrvatska bi morala uspostaviti i dan sjećanja na žrtve žOlujež. Na civilnom društvu Hrvatske, ali i ostalih zemalja bivše Jugoslavije, ostaje odgovornost u pogledu istrajavanja na uspostavljanju dodatnih mehanizama koji će voditi prijeko potrebnom zadovoljenju pravde za žrtve", dodaje se u saopštenju.

Iz CGO naglašavaju da je zajedničkim snagama, efikasnom regionalnom saradnjom, potrebno raditi na razvijanju kulture sjećanja i poštovanja, priznanja i saosjećanja sa svim žrtvama, kako bi se doprinijelo održivom pomirenju u regionu.