Planiramo da zasijemo grašak na 30 hektara površina, 30 hektara bi bilo pod boranijom, a 20 bi se našlo pod cveklom, paprikom i paradajzom, precizira rukovodilac ratarske proizvodnje Čedomir Stojanović.

"Vratićemo se sjetvi graška i još nekih povrtarskih kultura za prerađivačke kapacitete `Save`, a u planu nam je, nakon što vidimo šta će se događati sa Fabrikom šećera u Bijeljini, da krenemo i u proizvodnju šećerne repe", najavljuje rukovodilac ratarske proizvodnje na ovom dobru Čedomir Stojanović. 

On navodi da bi pokretanje Šećerane podstaklo masovnu proizvodnju šećerne repe, jer su prethodna iskustva pokazala da je njena proizvodnja veoma unosna. 

"Planiramo da za `Savu` zasijemo grašak na 30 hektara površina, 30 hektara bi bilo pod boranijom, a 20 bi se našlo pod cveklom, paprikom i paradajzom", precizira Stojanović za Srnu. 

On ističe da je prethodne godine ovo poljoprivredno dobro pretrpjelo štetu od oko pet miliona KM, kada je riječ o ratarskoj proizvodnji. Ipak, dobrim dijelom uspjeli su da obnove proizvodnju i uspješno obave jesenju sjetvu. 

Stojanović podsjeća da je oko 1.500 hektara pod usjevima bilo potpuno uništeno. Najveća šteta bila je na dijelu pored rijeke Save, u ataru Broca, Velinog Sela i Batkovića, ali i dijelom oko Novog Sela. 

On napominje da su u PD "Semberiji" od toga uspjeli da presiju oko 500 hektara, te da zasiju novu proizvodnju, a da su nešto usjeva uspjeli i da skinu, čime je koliko-toliko nadoknađena šteta. 

"Imali smo i avgustovske štete od grada, koji je uništio veći dio površina na kojim je posebno stradao sjemenski kukuruz, sjemenski suncokret i soja, gdje je šteta bila veća od 80 odsto", napominje Stojanović za Srnu. 

On ukazuje i na indirektne štete koje se ogledaju u jesenjoj sjetvi, gdje je bilo problema sa vlagom u zemlji, kao i sa velikom količinom vode. Teško se ulazilo na oranice i teško je ispunjen zacrtani cilj. 

"Uspjeli smo da zasijemo 745 hektara pšenice, 210 hektara ječma, 260 hektara uljane repice i oko 30 hektara lucerke. Stanje je trenutno zadovoljavajuće, iako pomalo šaroliko, pogotovo na parcelama koje su malo kasnije sijane", pojašnjava Stojanović. 

Planovi za proljetnju sjetvu su po površinama gotovo identični jesenjoj - biće obavljeni na oko 1.250 hektara, na kojima će se naći kukuruz, soja, sjemenske kulture, sjemenski suncokret... 

Kada je riječ o mehanizaciji koje posjeduje rataska služba PD "Semberija" Novo Selo, Stojanović navodi da "prema programu IRB-a trenutno rade zanavljene mehanizacije, te će uskoro biti kupljen teški traktor i nekoliko priključnih mašina".