Te tvrdnje javno je iznio Jonas Nilsen, glavni pomoćnik sudije Haškog tribunala Alfonsa Orija, na predavanju održanom u srijedu u Hagu. "Glas Srpske" posjeduje audio-zapis predavanja koje je pod nazivom "Suđenje Mladiću - viđenje insajdera" organizovano u Institutu Aser.

Ori je bio predsjedavajući sudskog vijeća koje je u prvostepenom postupku osudilo komandanta Vojske RS generala Ratka Mladića na doživotni zatvor. General Mladić je proglašen krivim i za genocid u Srebrenici iako Orijev pomoćnik javno priznaje da sud nije imao za to nikakvih dokaza.

„Trebalo je dokazati da su se neke stvari desile, da su ljudi bili posvećeni tome da učine to djelo. Prvo pitanje kojim smo se bavili je bilo ko je naredio ubistva u Srebrenici. U tom svjetlu bila je interesantna i procjena vremena, odnosno noći kada su vođeni razgovori vojnog rukovodstva. Nije bilo sastanka na kojem je dogovoreno izvršenje tog djela. Opet ponavljam, nije bilo pisane odluke, nije bilo vojnih sastanaka ili bilo čega sličnog. Nekako smo morali sve saznati iz promjene stava i ponašanja svih onih koji su bili uključeni“, rekao je Nilsen.

Dodao je da su se sudije bavile klasifikacijom - šta je bilo rečeno određeni dan, o čemu je razgovarano uveče i o čemu je razgovarano dan kasnije. Naročito je, kaže, bilo važno i prisustvo nekih svjedoka insajdera koji su kasnije svjedočili.

„Zbog svega ovoga je bilo moguće odrediti, manje-više, ne baš tačan sat, već koja je to noć mogla biti kada je donesena odluka o napadu ili zarobljavanju. Ali, trebalo je da budemo sigurni da je sve vođstvo bilo prisutno tu noć. Ne mislim da postoje otkrića da je vođstvo učestvovalo u donošenju te odluke na osnovu koje bi bili optuženi za naređenje izvršenja djela“, rekao je Nilsen.

On je potvrdno odgovorio na pitanje iz publike da li je, nakon što je prije Mladića i general Vojske RS Radislav Krstić osuđen za genocid u Srebrenici, ovo krivično djelo opet trebalo dokazivati, što nije učinjeno.

„Genocid je trebalo da opet bude dokazan u slučaju Mladića. Postojale su određene činjenične okolnosti koje nije trebalo opet dokazivati, ali moja logika je bila da ne gledamo na ono što je rečeno prije početka ovog slučaja, već je tokom suđenja trebalo dokazati da je nešto validno“, rekao je Nilsen.

Kobranilac generala Mladića Dragan Ivetić kaže da Nilsenovo javno priznanje znači da sudsko vijeće nije imalo nijedan dokaz za sastanak u Srebrenici na kojem je, navodno, postignut plan da bude izvršen genocid.

„Priznao je da se umjesto dokaza pribjeglo zaključivanju na osnovu pretpostavki“, kaže Ivetić.

Predsjednik Boračke organizacije RS Milomir Savčić kaže da je javno priznanje iz Haškog tribunala da je general Mladić osuđen za Srebrenicu bez dokaza ogroman potencijal koji mora biti iskorišćen u drugostepenom postupku.

„U tom slučaju trebalo bi lančano da se krene u preispitivanje već ranije donesenih presuda Srbima u Haškom tribunalu koji su takođe proglašeni krivim za navodni genocid u Srebrenici“, kaže Savčić.

On smatra da bi u drugostepenom postupku protiv generala Mladića tim odbrane trebalo da bude dopunjen istražiocima na terenu i saradnicima sa opštinama i nekadašnjim članovima kriznih štabova, policijom i domaćim sudovima.

„Značajno može pomoći i Crveni krst koji može da prikaže potpunu sliku kako je došlo do iseljavanja stanovništva određenih etničkih grupa na određenom prostoru, odnosno da li je to bilo nasilnim progonom ili zahtjevom za spajanje porodica“, rekao je Savčić.

Osuda bez dokaza

Navode sa predavanja Jonasa Nilsena objelodanili su u četvrtak advokati generala Ratka Mladića i njegov sin Darko Mladić na konferenciji za novinare u Beogradu.

Darko Mladić je naglasio da sada i oni koji su učestvovali u donošenju haške presude protiv generala Mladića javno govore da su osudili čovjeka bez dokaza i da ne zna šta je skandal ako to nije.