Raspoloženje za ovakve zakonske izmjene, koje su odavno prihvatile vlade Srbije i Hrvatske, u ovom trenutku postoji i u FBiH i u RS, kao i na nivou države. Pitanje je samo koji će nivo vlasti prvi konkretizirati rješavanje statusa ovih praktično nesmjenjivih službenika za koje već vlada uvriježeno mišljenje da su postali otuđeni centri moći.

Naime, samo na nivou Vijeća ministara BiH više je od 60 pomoćnika ministara, od kojih su pojedini na funkcijama i do petnaest godina! Njihov status štiti Agencija za državnu službu (ADS) BiH, a svako pozivanje na odgovornost s mogućim ishodom smjene najprije se mora adresirati ADS-u, uz prethodno pribavljenu saglasnost samog pomoćnika ministra.

Ovo pitanje su, prema riječima Sifeta Podržića, generalnog sekretara DF-a, predstavnici ove stranke, SDA i HDZ-a već pokrenuli tokom pregovora o formiranju nove vlasti u FBiH.

"Koliko sam vidio, to je bilo najmanje prihvatljivo za SDA, ali su prihvatili načelan dogovor s kojim se DF u potpunosti slaže znajući da ima i pomoćnika koji su se zaštitili kao medvjedi. Međutim, bojim se da ćemo imati određene probleme s propisima EU i međunarodne zajednice", ističe Podžić.

Adil Osmanović, potpredsjednik SDA i novi ministar civilnih poslova BiH, podsjeća da je zakon koji je predvidio da pomoćnici ministara budu rukovodeći državni službenici i nesmjenjivi funkcioneri donosen u vrijeme Alijanse za promjene, "negdje 2002. godine".

"Taj zakon ima prednosti i nedostataka. Jedna od prednosti je da oni poznaju posao u koji novog ministra mogu da uvedu vrlo brzo. Međutim, veći je nedostatak to što su oni postali otuđeni centri moći i zato smatram da ti ljudi moraju postati smjenjivi", ističe Osmanović.

On naglašava da je takva inicijativa postojala i u vrijeme prethodne Vlade FBiH u kojoj je bio ministar, te da ovo pitanje konačno treba da bude riješeno.

Izmjene statusa pomoćnika ministara u potpunosti podržava i PDP, kaže Igor Crnadak, generalni sekretar ove stranke i novi ministar vanjskih poslova BiH.

"Postoji takva inicijativa unutar nove skupštinske većine. Ona još nije formalizovana, ali je u našim razgovorima bila vrlo prisutna. PDP snažno podržava tu inicijativu i mislim da što prije treba oformiti radnu grupu koja bi kreirala konkretno zakonsko rješenje", kaže Crnadak.

On smatra da nova vlast nikako ne smije dozvoliti da ovo pitanje bude "dodatna politizacija institucija".

"Treba samo da radimo na tome da ljudi koji su zaista profesionalci unutar institucija rade svoj posao, a da u tom nekom prvom krugu pomoćnici i sekretari ministarstava budu vezani za mandat. A to iz prostog razloga da bi oni ljudi koji proizvode najveću odgovornost mogli da utiču na prvi krug ljudi do sebe, što bi trebalo da bude potpuno normalno", zaključuje Crnadak.

Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS i potpredsjednik DNS-a, smatra da je imenovanje i status zamjenika i pomoćnika ministra potrebno uskladiti s rješenjima u zemljama regiona.

"Najprihvatljivije bi bilo da oni budu visokostručni i profesionalni kadrovi čiji bi mandat bio vezan za mandat ministra. Imajući u vidu da je riječ o izvršnim funkcijama, takva rješenja bila bi u skladu s funkcijom ministra, kao političke ličnosti i člana organa izvršne vlasti. Zato bi bilo logično da njihovo imenovanje, odnosno postavljenje, bude na četiri godine, s mogućnošću izbora na još jedan mandatni period", poručuje Čubrilović te navodi da to podrazumijeva i promjene u postupku njihovog izbora.

Pomoćnici sa decenijskim stažom

Pomoćnici ministra su po difoltu šefovi sektora u ministarstvima i negdje ih je četiri-pet, a negdje i deset. Među njima nesumnjivo ima jako kvalitetnih kadrova, no mnogo je više onih koji su "srasli" s foteljama.

Pojedinci su čak 10 pa i 15 godina na funkcijama, od kojih prednjače Dušan Nešković i Dragiša Mekić (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa), Samir Agić i Ermin Pešto (Ministarstvo sigurnosti), Zoran Perković (MVP), Miodrag Pandurević (Ministarstvo civilnih poslova), itd.