"Mi u Srpskoj zovemo sve vlasnike, tražimo, čekamo i zakazujemo termine za javno izlaganje, dok se u Federaciji o tome informiše samo oglasom po sistemu - ko dođe, dođe, ko ne dođe, dobro da nije došao", kaže Grajić. 

Prema njegovim riječima, smisao rada šest kancelarija formiranih odlukom Vlade Srpske je da se ovaj proces okonča na sreću što većeg broja Srba koji imaju imovinu u Federaciji, a procjenjuje se da ih je između 300.000 i 400.000. 

"Ovo je nacionalni interes, jer sada je taj postupak u Federaciji zaista diskriminirajući, uz nakaradan zakon koji to dozvoljava", ocjenjuje Grajić. 

On kaže da je rad kancelarija koje su otvorene odlukom Vlade za zaštitu srpske imovine, njeno evidentiranje i uknjiženje u Federaciji, već postiglo svoj efekat time što u Federaciji sada znaju da se prati njihovo postupanje prema srpskim strankama. 

"Već smo pola posla uradili osnivajući ove kancelarije, jer u Federaciji sada znaju da mi dokumentujemo sve njihove radnje koje nisu u skladu sa zakonom, ljudskim, poslovnim i svakim drugim odnosom prema strankama, a imali smo ne tako rijetko čak i slučajeve brutalnog ponašanja", navodi Grajić. 

Prema njegovim riječima, mali je broj lokalnih zajednica u Federaciji koje su čak i produžile rokove za prijave nepokretnosti, jer znaju da mnogi vlasnici nisu imali priliku da se o tome informišu, ali je većim dijelom taj odnos saradnje minoran i na vrlo nezavidnom nivou. 

"Kada smo apelacijama Ustavnom sudu BiH tražili da se federalni zakon o zemljišnim knjigama stavi na provjeru, odbijeni smo, a nismo ništa drugo ni očekivali. Sada želimo i već smo to u dobroj mjeri i postigli da dokažemo konkretnim primjerima kako je u tim procedurama ljudima oteta imovina u Federaciji, kako su oštećeni i totalno obezvlašćeni", navodi Grajić. 

On ističe da je ovaj zakon u Federaciji ne samo nakaradan sam po sebi, nego se čak i takav zloupotrebljava do nesagledivih granica. 

"Za protekla dva mjeseca u kancelariji u Bijeljini imali smo preko 100 posjeta Srba koji su vlasnici imovine u Federaciji, uz nekoliko slučajeva koji dokumentovano svjedoče o zloupotrebama i zlodjelima u Federaciji gdje je njihova imovina bukvalno oteta – građeni su veliki objekti na srpskoj zemlji bez znanja vlasnika ili se srpska zemlja bespravno i neprijavljeno koristi", navodi Grajić. 

On je upozorio vlasnike imovine u Federaciji da treba da prijave tu vrstu zloupotrebe, jer ako se oni ne oglašavaju, nakon 10 ili 20 godina ta zemlja faktički može da se zakonski dodijeli onim ljudima koji je koriste. 

"U principu, nijedan Srbin ne smije da dozvoli da ga ne interesuje njegova imovina u Federaciji i sadašnji status te imovine", zaključio je Grajić i pozvao sve vlasnike nepokretnosti u Federaciji da se jave u jednu od šest kancelarija koje rade u okviru područnih jedinica Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Bijeljini, Zvorniku, Nevesinju, Istočnom Novom Sarajevu, Mrkonjić Gradu i Banjaluci. 

Pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske je posebno ukazao na značaj obrasca CRPC - nekadašnje odluke Komisije za imovinske zahtjeva raseljenih lica i izbjeglica, koje su dobijali vlasnici svih nekretnina u BiH. 

"To bi sada, praktično, trebao da bude jedan od uporednih parametara da se provjeri šta se u međuvremenu, od dobijanja tog dokumenta do sada, desilo sa srpskom imovinom u Federaciji BiH", naveo je Grajić. 

Prema njegovim riječima, javna izlaganja u Federaciji već su završena u 30 odsto opština, a u isto toliko njih ovaj proces je u toku. 

"Objedinjavanje grunta i katastra i upisivanje u novu zemljišnu knjigu je od višestruke koristi, zato što mi taj problem imamo stotinu godina", ističe Grajić. 

On navodi da je problem posebno izražen poslije Drugog svjetskog rata, kada je uvođenje katastra u stvari bilo uvođenje evidentiranja zemlje zbog poreza, a ne zbog vlasništva, tako da je BiH u ovoj oblasti totalno u raskoraku u odnosu na zemlje gdje je to odavno uređeno. 

"Planiranje i projektovanje u budućnosti ništa ne može biti urađeno ako se ne znaju vlasnici imovine i to je u svakoj uređenoj državi pitanje broj jedan", zaključio je u izjavi Srni pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Radovan Grajić.