Naime, prilikom glasanja birač koji je slijep, nepismen ili fizički nesposoban ima pravo da koristi pomoć drugog lica koje on izabere i uz odobrenje predsjednika biračkog odbora. Problem je, što za razliku od prethodnih izbora, taj birač mora donijeti dokaz o tome da je fizički nesposoban ili slijep ili da umjesto potpisa u putnoj ispravi ima XX ili nepopunjenu rubriku za potpis ukoliko je identifikacija izvršena ličnom kartom.

 

"Očekujemo probleme. Prvo, javnost nije obaviještena da slijepi ili nesposobni moraju ponijeti tu potvrdu i da moraju dokazati invaliditet. Slabovidnim osobama uvijek je neko pomagao, a sad neće moći. Posebno je problem što se radi o opštim izborima, gdje ljudi imaju više glasačkih listića, puno kandidata i jako se teško snaći u svemu tome", rekao je za "Nezavisne novine" Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka.

 

Što se tiče dokaza koje slijepo ili fizički nesposobno lice mora priložiti, pravilnik je definisao da je to rješenje, uvjerenje ili potvrda nadležne ustanove, instituta ili komisije o utvrđenom invaliditetu ili tjelesnom oštećenju, ili nalaz medicinske ustanove kojom je izvršena procjena invalidnosti ili tjelesnog oštećenja.

 

Ipak, kako tvrde sagovornici "Nezavisnih", mnogo više problema biće kada je riječ o slijepim ili slabovidnim licima, jer mnogi od njih imaju potpis na ličnom dokumentu i pored toga što su slabovidni.

 

"Iskomplikovano je malo. Sada vam treba dokaz za invalidnost ili da ste slijepi, ali ne očekujem velike probleme. Vidjećemo sve te probleme kada počne glasanje, a do tada na nama je da se pripremimo koliko god možemo", rekla je za "Nezavisne novine" Dijana Savić Božić, predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina.

 

Ona ističe da po novom pravilniku CIK-a za izbore 2022. godine moraju imati više biračkih mjesta te da je to predstavljao mali problem, ali da je i on prevaziđen, navodeći da su na prošlim izborima imali 147 biračkih mjesta, dok će na ovim izborima biti 36 više ili 186.

 

Još jedan od problema koji bi se mogao javiti zbog novog Pravilnika o sprovođenju izbora u Bosni i Hercegovini je i taj što otvor biračke kabine mora biti okrenut prema članovima biračkog odbora i posmatračima, što znači da glasač mora biti vidljiv, ali na način da bude dovoljno udaljen kako se ne bi narušila tajnost glasanja. Pravilnik o sprovođenju izbora iz 2018. godine propisivao je poptupno suprotno, odnosno da otvor biračke kabine mora biti okrenut prema zidu i da se onemogući pogled izvana u biračku kabinu. Problem je u tome što u mnogim mjestima, posebno manjim i seoskim sredinama, prostor ne dozvoljava da se na ovaj način organizuje biračko mjesto.

 

"Negdje se glasa i u hodniku širine dva ili tri metra i kad postavite kabinu, stolove, članovi biračkog odbora i posmatrači biće praktično odmah iza birača, što narušava tajnost glasanja. I u tom dijelu može biti problema", rekao je za "Nezavisne novine" Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije Prijedor.

 

On je još ranije rekao da će kod glasanja slijepih i invalidnih osoba takođe doći do problema jer ima ogroman broj starih ljudi koji su slabovidni i kojima je neophodna pomoć, a nemaju potvrdu da su slijepi.