U Republici Srpskoj početkom sedmice počela je prijava mladih od 16 do 29 godina za isplatu 100 KM jednokratne pomoći, a do kraja septembra onima koji ispunjavaju ove uslove biće isplaćen još jedan identičan iznos. Od avgusta 100 KM dobiće penzioneri i borci. I Vlada FBiH će Uredbom o programu pomoći kategorijama stanovništva koje su posebno pogođene inflacijom (penzioneri, invalidi i civilne žrtve rata, borci) dati po 100 KM, dok je za oko 10.000 porodica u stanju potrebe obezbijedila pakete u vrijednosti od 500 KM iz robne rezerve.

 

Za struku ovo nije rješenje kojim će se pobijediti inflacija.

 

Željko Šain, ekonomista, za "Nezavisne novine" ističe da je svaka pomoć građanima dobrodošla, ali isto tako da ova pomoć nije onakva kakvom je nadležni žele predstaviti.

 

"Tu ima više politike nego bilo čega drugog. Znamo da se nalazimo u izbornoj godini, treba pridobiti glasače na svoju stranu. To je gašenje požara, ali se ne može na taj način ugasiti. To je jednokratna pomoć i već će sutradan ljudi opet biti gladni, jer se ne rješavaju problemi zbog čega je ovo ovako. To je skretanje pažnje na druge strane", kategoričan je Šain.

 

Sa ovim se slaže i analitičar Admir Čavalić, koji dodaje da u nedostatku bilo kakvih mjera koje se odnose na fiskalnu politiku i rasterećenje građana i privrede nadležni  posežu za onim što je "najlakše".

 

"Helikopterski novac, odnosno dijeljenje ovakvog novca određenim kategorijama, predstavlja najneinovativniju mjeru. Zaobišle su se sve moguće socijalne inovacije, pa se prihvatila ova mjera. Ona je svakako dobronamjerna, ali u suštini neće dati nikakve rezultate", kaže Čavalić za "Nezavisne novine".

 

Da 100 KM ne znači ništa, uvjeren je i ekonomista Ermin Cero.

 

"Postoje druge stvari koje će kroz lanac vrijednosti pomoći stanovništvu, a tih 100 KM ne znači ništa. Prva mjera je ukidanje akciza na naftu i naftne derivate i sigurno bi djelovala i na lanac ishrane, u smislu pada cijena hrane na tržištu, odnosno proizvoda i usluga. Postoje različite vrste programa da se to riješi, ali dijeljenje novca pred izbore to svakako nije", kategoričan je Cero.

 

Siniša Pepić, ekonomski analitičar, za "Nezavisne novine" pojašnjava da se ovakva pomoć dodjeljuje isključivo onda kada se želi povećati potrošnja u državi i kada se želi generisati privredni rast. Podsjeća da je to radila Srbija u više navrata i to kao reakciju na pad privredne aktivnosti tokom pandemije virusa korona.

 

"Ovo nije konkretan odgovor na inflaciju. Ovo su ad hoc odluke i vlast nije svjesna da svaka ad hoc intervencija daje ad hoc rezultate. Nedostaju sistemski i strateški  odgovori, koji bi omogućili da se nakon mjesec ili dva dana proizvede određeni efekat", kaže Pepić.

 

Smatra da bi konkretna rješenja u ovom slučaju bila povećanje zaposlenosti, poboljšavanje privrednog ambijenta i dolazak investitora.

 

"Da se ljudi zapošljavaju i da sa druge strane dođe do rješavanja pitanja poput korupcije, poreskih utaja. Jedini adekvatan odgovor na inflaciju koji je dugoročan i održiv jeste povećanje plata, ali ne samo u javnom sektoru, kako se čini, nego i u realnom sektoru", naglašava Pepić.