U plastenicima koji se zagrijavaju povrtari su ubirali 50 odsto manje krastavaca nego lani u ovo vrijeme, a trošili više uglja. Prvi rod ima najbolju cijenu na tržištu, pa im je svaki oblačan i tmuran dan odnosio dio planirane dobiti.

- Prve berbe nisu ispunile očekivanja jer je dosta manji rod. Nije toliko hladno vrijeme, al nedostatak sunčeve svejtlosti utiče dosta na biljku da se ona teško razvija. Cijena krastavca na veliko je oko 4,5 marke. To je samo za 7 odsto više spram prošle godine. Zadnjih 25 godina ista cijena ranom krastavcu dok su cijene repromaterijala značajno porasle – kaže Rajo Kojić iz semberskog sela Crnjelovo.

U plastenicima bez grijanja prva berba krastavca će kasniti, jer je nedostaka sunca zaustavio porast biljaka

- Najavljen je porast temperatura, pa se nadamo da će biti bolje. Trebalo je da 20. aprila beremo prvu turu, međutim do kraja aprila nećemo moći ništa ubrati. Prošle godine smo ga krajem marta već vezali i dizali na špalir, međutim sad smo ga tek 10. aprila podigli – priča Anica Vidić iz Donjeg Crnjelova, koja se nada da će ipak imati dobiti jer je štitila krastavac od hladnoće, insekata, prihranjivala ga.

Krastavac je izuzetno toploljubiva biljka i na temperaturi ispod 15 stepeni ne može normalno da se razvija.

- Vremenske prilike su otežavale proizvodnju, s obzirom da su povrtari morali da stavljaju tanke najlone, agril što im je povećalo troškove, iziskivalo dosta posla i opet krastavac nije mogao da bude onakav kao što bi trebalo. Definitivno mu trebaju sunčani dani i ta neka optimalna temperatura za razvoj - pojašnjava agronom Vanja Nestorović, napominjući da kada dođe do naglog porasta temperatura krastavac počinje da svenjava, što opet usporava prispjeće ranih plodova na koji su Semberci navikli.

Manjak sunca, a previše kiše onemogućili su i iznošenje rasada paprike u plastenike u planirano vrijeme. Optimalan broj dana za idealan rasad  je od 50 do 60 dana. Star rasad se teže ukorjenjava, pa će kasniti i berba paprika.

- Kasnili su ljudi sa iznošenjem u plastenike, kasniće se i sa prodajom. Ima uvoza, biće robe, al seljak će to da osjeti puno - smatra Savo Gajić iz Crnjelova.

Kasniće i sjetva kukuruza, jer se mnogim njivama uz Savu ne može ni prići. Prošlog proljeća u ovo vrijeme sjetva je bila skoro završena, a ovog još nije ni počela. U nekim atarima ratari  planiraju od 14. aprila da počnu sa sjetvenim radovima, ako zemlja ne bude suviše vlažna.

Vremenske prilike zadaju probleme i semberskim voćarima. Lani su imali sušno proljeće i raniju berbu, a ove godine suprotno. Berba trešnje koja obično počinje oko 10, 12. maja ne bi trebalo mnogo da kasni, ali je neizvjesno koliko će biti prinosa. 

- Rana trešnja kako je počela da cvjeta imamo loše vrijeme hladno, kiša, svelo se da se traži par sati dnevno lijepog vremena da dođe do bilo kakvog oprašivanja tih ranih sorti trešnje, ove neke srednje sorte polako počinju da cvjetaju, vidjećemo šta će biti za neke pozne sorte. Nadam se da će biti nekog roda, e sad sigurno će biti manje jer su uslovi nikakvi što se tiče oprašivanja – žali se Čedo Radovanović koji na dva hektara ima stare i nove zasade trešnje u Velikoj Obarskoj.

Kasniće i sadnja rane lubenice. Lani je polovinom aprila bila iznijeta, međutim ove godine će biti teško postaviti foliju i pripremiti vlažno zemljište. Rano povrće i voće imaju najbolju prođu i donose najveći profit. Svi se trude da izađu prvi na tržište jer ako ih pretekne roba iz uvoza ostaju kratkih rukava.

BONUS VIDEO: