Trenutno, odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju se u Republici Srpskoj, a s druge strane Krivični zakon BiH govori da je to kažnjivo zatvorom do pet godina. 

 

I jedne i druge odluke formalno pravno su na snazi i primjenjuju se, jer su objavljene s jedne strane u "Službenom glasniku Republike Srpske", a s druge strane u "Službenom glasniku BiH". 

 

U suštini, u Republici Srpskoj se mora primjenjivati zakon, zbog čije primjene je moguće završiti u zatvoru i do pet godina.

 

"Zakone koje je donijela NS RS visoki predstavnik je proglasio ništavnim i odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda bi trebalo poštovati, ali primjena zakona zavisi od ljudi i od toga kako će se oni ponašati i da li će eventualno doći na udar tužilaštva. Imamo jedan pravni haos koji se pravno da riješiti, ali imamo politički problem. Ako će primjena zakona uticati na ljude da krivično odgovaraju - onda je to veliki problem", rekao je Vlado Adamović, advokat i bivši sudija Suda BiH. 

 

Podsjećanja radi, ozbiljna kriza počela je nakon što je Ustavni sud BiH donio odluku i suspendovao član 39. pravila Ustavnog suda i time omogućio da se sjednice održavaju bez sudija iz Republike Srpske. 

 

Nekoliko dana ranije NS RS svojim zaključkom je pozvala jedinog preostalog sudiju iz Republike Srpske u Ustavnom sudu BiH da se povuče. Kasnije,  Republika Srpska usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, kojim je propisano da prestaje obaveza da se u "Službenom glasniku Republike Srpske" objavljuju propisi i akti koje donosi visoki predstavnik u BiH. 

 

Uprkos pritiscima, ti usvojeni zakoni objavljeni su u "Službenom glasniku BiH", a prije toga Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, stavio je ta dva zakona van snage i nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je propisano da onaj ko ne poštuje ili izvrši odluku Ustavnog suda može dobiti pet godina zatvora. 

 

Takođe, propisuje se obaveza poštovanja odluka visokog predstavnika, a kazne su osim zatvorskih i prestanak službene dužnosti ili zaposlenja. U međuvremenu, reagovalo je i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, koje je formiralo predmet protiv pojedinih zvaničnika Republike Srpske, a po njihovom nalogu SIPA je već bila u prostorijama "Službenog glasnika RS", čiji je direktor Miloš Lukić, nakon što je objavio zakone koji su usvojeni u NS RS, rekao da je samo poštovao zakon. 

 

Iako se zakoni koje je donijela NS RS formalno pravno moraju primjenjivati, u Federaciji BiH kažu da je to sve vašar i šou te da neće biti nikakvih efekata njegove primjene. 

 

"Na prvi pogled se misli da su Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i sljedbenici napravili udar na Ustav, i to jeste djelimično. Međutim, u konačnici to oni mogu da objese mačku o rep jer od toga nema ništa. To vam izgleda kao da Bavarska zada zadatak Njemačkoj. To je jedna mala regija koja je napravila nešto što želi da ugrozi Ustav BiH i to svakako neće imati nikakvih reperkusija. Mi to sve pratimo i želim da dam jasnu poruku da građani BiH ne treba da budu uznemireni. Tu su međunarodne snage i mi domaći koji pratimo pomno situaciju", rekao je Zukan Helez, ministar odbrane BiH, koji je dodao i to da ukoliko strane sudije odu iz Ustavnog suda, novi omjer ne može biti 3:3:3 nego popis iz 1991. ili 2013. godine, a to znači pet Bošnjaka, tri Srbina, dva Hrvata i jedan ostali. 

 

Na ovu izjavu odmah su reagovali u SNSD-u, pa je tako Snježana Novaković Bursać, delegat srpskog naroda u Domu naroda BiH, istakla da za destrukciju BiH i njenih unutrašnjih odnosa nema efektnije aktivnosti nego kada je krupnim riječima brani Helez, "presuđeni davalac lažnih iskaza i demonstrator hrabrosti u kafanskim tučama". 

 

Reagujući na Helezovu izjavu da "ukoliko stranci odu, u Ustavnom sudu BiH treba da sjedi pet Bošnjaka, i to je crvena linija", ona je ocijenila da nije tako ni loše da dva konstitutivna naroda u BiH, Srbi i Hrvati, a posebno dio međunarodne zajednice, s vremena na vrijeme čuju iskrene želje i namjere Heleza i sličnih perjanica SDP-a koje se decenijama prikrivaju iza narativa građanštine, koji se ekspresno istopi čim ih ponesu svjetla reflektora, mrvice vlasti ili nešto slično.

 

"Tada nestane i ZAVNOBiH-a, i Dejtona, i svega onoga što podrazumijeva ravnopravnost konstitutivnih naroda, a pojavi se slika BiH kojom dominiraju Bošnjaci i stavovi o 'njihovim' Oružanim snagama, SIPA, OBA, Graničnoj policiji i svemu onome što Zukan mašta: od protivvazdušne odbrane do krstarećih raketa i 'crvenih linija'", naglasila je Novaković Bursaćeva, a prenosi Srna. 

 

Sudija Knežević u penziji od 2. januara 2024. 

Zbog odlaska u penziju sa 2. januarom 2024. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine razriješio je Zlatka Kneževića dužnosti sudije i potpredsjednika Ustavnog suda BiH prije isteka vremena na koje je izabran. 

 

Istovremeno, nakon završene plenarne sjednice iz Ustavnog suda BiH je saopšteno da je odbijeno da se raspravlja o poništenju odluke o izmjeni pravila ovog suda.

 

Prijedlog da se otvori rasprava o ovom pitanju podnio je upravo Knežević, koji je tražio da se ponište odluke od 19. juna 2023. godine o izmjeni pravila, kojima je brisana odredba koja se odnosi na odgađanje sjednica ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija koga je izabrala NS RS.

 

U saopštenju se navodi da je na sjednici u Sarajevu donesena odluka kojom je obustavljen postupak o apelaciji Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, jer je podnosilac zahtjeva, u vrijeme podnošenja predsjedavajuća Predstavničkog doma BiH, odustala od zahtjeva.