Recimo, lider SNSD-a i aktuelni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik biće kandidat za predsjednika Republike Srpske, što znači da mu je cilj da se vrati u palatu u centru Banjaluke, u kojoj je sjedio i ranije.

 

U Palati predsjednika RS trenutno je njegova stranačka koleginica, predsjednica Srpske Željka Cvijanović, koja će biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, gdje planira naslijediti Dodika, a konkurenti su joj lider SDS-a Mirko Šarović, koji takođe ima obiman funkcionerski staž te predsjednik DNS-a Nenad Nešić.

 

Aktuelna poslanica PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Jelena Trivić ulazi u trku za predsjednicu Srpske, a između ostalih, na crtu njoj i Dodiku staće i DNS-ov Radislav Jovičić, kojeg javnost pamti i kao nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske.

 

Potpuno novih imena gotovo da nema ni pod političkim nebom u FBiH, pa je tako Denis Bećirović zajednički kandidat opozicije, odnosno SDP-a, Naroda i pravde i Naše stranke za člana Predsjedništva BiH, a na megdan će mu lider SDA Bakir Izetbegović.

 

Aktuelnom članu Predsjedništva Željku Komšiću očigledno se svidjela ta pozicija, pa je najavio da će pokušati ponovo da je osvoji na još četiri godine, s tim što mu je konkurent za hrvatsku fotelju Borjana Krišto (HDZ), koja je takođe političarka sa dugogodišnjim stažom na raznim pozicijama.

 

Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", kaže da je opšta percepcija bavljenja politikom negativna, jer, kako ističe, postojeće i dosadašnje političke nomenklature su kod mnogih stvorile odbojnost prema bavljenju politikom, kao prema jednom nemoralnom zanimanju, koje se vodi isključivo zbog ličnog interesa.

 

"Mnogi ne žele da učestvuju u politici sa takvim ljudima. Sa druge strane, politika je sigurno najunosnije i najsigurnije zanimanje i ovi koji su dugo u vlasti žele po svaku cijenu da ostanu na listama. Stoga me ne čudi što nemamo novih imena, jer ljudi bježe od ovakve politike", rekao je Šehić za "Nezavisne novine".

 

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, ističe da su izborne liste i prijedlozi uglavnom reciklirani, što je posljedica dvije stvari.

 

"Prvo, ovo je prostor u kojem nema velikog izbora, koji je ograničen i u pogledu broja ljudi koji su angažovani i slično. A druga posljedica se odnosi na ustrojstvo i funkcionisanje političkih partija, koje su uglavnom liderske i koje su uvijek imale zapravo jedan uzak krug ljudi koji se premještaju iz fotelje u fotelju", rekla je Topićeva za "Nezavisne novine".

 

Pritom ona dodaje da stranke uopšte nisu dovoljno radile na stvaranju nove političke generacije.

 

"Sad se nalazimo u ozbiljnom društvenom problemu, jer smo došli do granice kada je neophodna fizička smjena generacija, a nije stvorena nova, mlada politička generacija, jer ni onim starijim nije odgovaralo da stvaraju neke nove mlade ljude koji će zauzimati njihova mjesta", naglasila je Topićeva.

 

Prema njenim riječima, nalazimo se u krugu reciklaže, koji ne donosi nikakvu svježinu, koja je neophodna u sadašnjem trenutku i u ovim uslovima, već nam nudi jednu vrstu istrošene političke priče kada je riječ o ponudi lica za funkcije.

 

Podsjetimo, Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) raspisala je opšte izbore, koji bi trebalo da budu održani u nedjelju, 2. oktobra 2022.