Povodom nesvakidašnjeg događaja u Bosni i Hercegovini da poslanici bez ičijeg pritiska izglasaju smanjenje ličnih primanja, što se dogodilo u Skupštini Tuzlanskog kantona, kontaktirali smo političare iz više stranaka i struktura, od parlamenta BiH do enti
Kupovanje bodova kod glasača i početak predizborne kampanje ili stvarnost, vidjećemo još.
Iz SNSD-a kažu da su u proteklom periodu predložili više zakona koji bi regulisali ovo pitanje, ali da je problem u zakonu na nivou BiH.
"Svi smo konstatovali da je tako nešto potrebno da se uradi. SNSD je samo u posljednje vrijeme predložio više zakona u vezi s ovom oblasti koji su na kraju i prošli, ali ništa nije moglo biti promijenjeno i završeno zato što u Domu naroda BiH nije izmijenjena ustavna odredba koja kaže da se poslanicima ne može mijenjati plata u toku mandata", kazala je Dušanka Majkić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Njen kolega Mirsad Đonlagić (SBB) podsjeća da je inicijator ukidanja "bijelog hljeba".
"To pokazuje moj stav prema ovakvim stvarima, takođe svi mi generalno u klubu SBB-a smo spremni da učestvujemo u uvođenju reda u oblasti visine plata i privilegija koje su van svake pameti. Podsjetio bih sve da na ovim prostorima nisu davno bili platni razredi, pa se znalo ko koliko dobija i po kojem osnovu", navodi Đonlagić.
Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a i šef Poslaničkog kluba ove stranke u Predstavničkom domu parlamenta BiH, istakla je kako je partija kojoj pripada spremna na svaku vrstu smanjenja troškova.
"SDS je u martu predložio da Ministarstvo finansija usvoji novi zakon o platama i naknadama, ali do dan-danas ništa od toga nije urađeno. Zašto, morate pitati njih. Mi smo čak poslije toga usvajali zaključke na Komisiji za finansije i budžet, koje smo im slali i tražili da urade zakon i donesu sistemsko rješenje za naknade po raznim osnovama i smanjenja plata, čak vjerujem i da je čitav parlament spreman da to uradi, čim Ministarstvo obavi svoj dio posla", navodi ona.
Njen stranački kolega Miladin Stanić, koji je poslanik u Narodnoj skupštini RS, ima sličan stav.
"Ja sam više puta u Narodnoj skupštini predlagao da primanja koja su veća od dvije prosječne plate budu predmet smanjenja, od poslanika i članova svih struktura i tijela pa do direktora javnih preduzeća koja imaju negativne revizorske izvještaje i drugih", kazao je Stanić.
Saša Mitrović (DF), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH, kaže da je zadovoljan novim zakonom koji su poslanici donijeli u Tuzli, te da je to bio jedan od uslova kada je partija kojoj pripada ulazila u vlast.
"Kada samo ulazili u vlast u Tuzlanskom kantonu, jedan od naših uslova, između ostalog, bio je i smanjena plata. Juče je usvojen zakon, mada mislim da se to moglo još malo doraditi, pozitivna stvar je i što se od sada rad u raznim komisijama uopšte neće plaćati. Moje mišljenje je da su plate velike za naše uslove i u odnosu na običnog čovjeka, tako da bi ih trebalo korigovati. Vjerujte, ja sam nekada radio za 600 KM, a sada ovo, previše je stvarno, tako da svako smanjenje podržavam", kazao je Mitrović.
DA HOĆE, SMANJILI BI PLATE, ALI NEĆE
Mehmed Bradarić, poslanik u prošlom sazivu državnog parlamenta i jedan od rijetkih koji su se odrekli "bijelog hljeba" i plate od 4.600 KM u trajanju od godinu dana po isteku mandata, ne slaže se sa svojim kolegama koje su mahom rekle da zakon koči smanjenje plata i naknada.
"Što se tiče Tuzlanskog kantona i njihove odluke, vidjećete da je tu u pitanju obična kozmetika i predstava, za godinu dana ništa od toga neće biti realizovano, ali će se oni imati na šta pozivati. Na drugoj strani, kada god se pokrene ovakva priča, političari ističu kako smanjenje plata ne dozvoljava Ustav. Pa to je jedna obična glupost. Da hoće, Vijeće ministara BiH u svakom trenutku može donijeti takvu odluku, kao što mogu i ukinuti bijeli hlijeb, ali neće", istakao je Bradarić.
PRIMANJA POLITIČARA
Primanja članova tročlanog Predsjedništvo BiH dostižu skoro 7.000 KM, uz pripadajuće paušale i troškove za odvojeni život, a primanja bh. parlamentaraca kreću se od 4.000 do 6.500 KM, što je više od plate premijera Slovenije.
Više od šest prosječnih plata isplati se i predsjedavajućem Savjeta ministara, kao i ministrima, dok je, primjera radi, mjesečna plata premijera Republike Hrvatske 18.000 kuna, što je oko 3,2 prosječne mjesečne plate u toj zemlji. Izdašne plate primaju i premijeri dva entiteta, FBiH i RS, koji mjesečno naplate oko 3.400 KM, odnosno, 3.900 KM.