Naime, ovaj frapantan podatak proizlazi iz najnovije prezentacije Fondacije "Centar za zastupanje građanskih interesa" (CPI), koja je jednostavnom računicom, zbrojem ukupne planirane javne potrošnje (koja uključuje i otplatu dugova, a u 2016. će iznositi oko 14,016 milijardi KM) te njenom podjelom na sekunde, došla do podatka o tome da će ove godine u BiH svake sekunde biti potrošene čak 444 KM javnih sredstava.

Ovaj podatak, poručuju iz CPI-ja, treba da otvori oči i ovom radniku iz Čelinca, ali i svakom drugom radniku u bilo kojem kutku BiH kako bi se zapitao kuda, kako i gdje odlazi javni novac na koji prava polaže svaki građanin BiH.

"Građani nemaju pojma gdje i kako se troše te pare. Iako su ovi podaci sto posto tačni, naš brojač javne potrošnje je na simboličkoj ravni, jer želimo da potaknemo ljude da se malo zapitaju", ističe Bakir Jalovčić, portparol CPI-ja.

Još frapantiju paralelu iznosi mostarski profesor Vjekoslav Domljan, jedan od najcjenjenijih ekonomskih eksperata u BiH. Naime, Domljan ukazuje na to da je ukupna javna potrošnja u BiH došla do nivoa od čak 45 do 50 posto ukupnog BDP-a!?

"Dakle, skoro polovica ukupnog dohotka u BiH ide na javnu potrošnju. Glavno pitanje je kako javni sektor proizvodi javna dobra, da li ih proizvodi efikasno i dijeli pravično? Sigurno postoji veliki prostor za povećanje efikasnosti javne potrošnje, ali bojim se da će ovaj brojač ići još brže", poručuje Domljan.

Za Srećka Latala, urednika BIRN-a za BiH i direktora analitičke organizacije SOS, ovi podaci nisu ništa novo i zapravo govore da živimo u ekonomski neodrživom društvu u kojem mnogo više trošimo nego što proizvodimo.

"Početkom godine smo bez aranžmana MMF-a, koji je i dalje pod znakom pitanja. I ozbiljno je u pitanje dovedena finansijska likvidnost", kaže Latal.

Na pitanje prijeti li nam konačno "grčki scenarij", Latal odgovara da on odavno prijeti, a da li će se desiti - zavisi prevashodno od nas.

"Smatram da situacija još nije nepopravljiva, ali treba imati na umu da je dio političkih radikalizacija odvlačenje pažnje od puno većih i značajnijih problema koje imamo", zaključuje Latal.

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS - SWOT, zaključuje kako bi teško bilo isfinansirati postojeći državni aparat čak i da su država i privreda mnogo jače.

"Velika je disproporcija i ne može se dugo opstati sa takvim načinom potrošnje. Redukcija je neophodna", upozorava Duduković.

U slučaju da je ne bude, iako i Reformska agenda predviđa "stezanje kaiša", on podsjeća da postoje izbori, na kojima je moguće i nekom drugom dati šansu "sve dok ne dođu oni koji su spremni raditi na tome".

Jasmin Emrić, poslanik A-SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH i član Komisije za budžet i finansije, podsjeća da je ovaj dom upravo usvojio budžet za 2016, u kojem nema naznaka bilo kakvih redukcija.

"Neophodno je okrenuti se realnom sektoru, ali u budžetu za 2016. nema ništa predviđeno za realni sektor? To je zaista alarmantan podatak koji treba da zabrine sve koji kreiraju i provode politike u BiH", zaključuje Emrić.