I dok organizatori ovog događaja najavljuju da će se na ulicama i u parkovima vidjeti ljudi koji "hipnotisano" gledaju u telefon, traže i hvataju pokemone, direktor Pedagoškog zavoda Predrag Damjanović ističe za Srnu da su takve igrice zabranjene u školama i tretiraju se kao ometanje nastave. 

"Ne možemo uticati na đake kako će se ponašati u slobodno vrijeme, ali preporučujemo da i roditelji toj pojavi priđu oprezno s obzirom na negativne posljedice koje su se dešavale u svijetu prilikom korišćenja igrice. 

Na primjer, tu su saobraćajne nesreće koje se događaju usljed nepažnje onih koji gledaju u telefone dok koriste igricu `Pokemon GO`", upozorava Damjanović. 

On smatra da korišćenje takvih igrica treba svesti na najmanju moguću mjeru. 

"Potreban je zajednički rad školskih pedagoga, psihologa, nastavnika i roditelja sa djecom i đacima. Taj prelazak djece iz stvarnosti u virtuelnu stvarnost je novi izazov s kojim se moramo suočiti", upozorava Damjanović. 

Sociolog Ivan Šijaković smatra da i sa ovom interaktivnom igricom virtuelna stvarnost sve više ulazi u ovdašnji način života, ponašanja i interesovanja. 

"Neminovno dolazi vrijeme virtuelnog i sajber druženja i življenja. To se ne može zaustaviti kao ni raniji dolazak industrijskog doba. 

Sve će se praktično odvijati na nekoj vrsti mreže, digitalne komunikacije i aplikacija. Sve manje će biti direktnog, živog susreta među ljudima", ocjenjuje Šijaković. 

On napominje da su se igrice nekada igrale u stanovima na internetu, dok se "Pokemon GO" igra u prostoru. 

"Tu se veliki broj igrača može i lično upoznati. S druge strane, negativno je to što bi nekoga, zbog nepažnje i fokusiranosti na traženje pokemona mogao da udari automobil. 

Možda će neki gubiti vrijeme, kao jedan mladi lovac na pokemone sa Novog Zelanda koji je napustio posao da bi dva mjeseca tragao za pokemonima po Australiji. 

Ipak, nije kriva igrica niti `pokemanija`, već kako ćemo je koristiti. Jake ličnosti tu mogu da naprave balans i da igraju razumno", objašnjava Šijaković. 

Psiholog Aleksandar Milić upozorava da ova igrica ne omogućava zdravu socijalizaciju igrača - naprotiv. 

"To ljude vodi u zavisnost i u gubljenje vremena koje bi moglo da se potroši korisnije. Mislim da će `Pokemon GO` kod nas igrati oni koji ne mogu da se odupru i nemaju zdravu komunikaciju sa okolinom, zatim oni kojima je dosadno i rado bježe u virtuelni svijet. 

Normalni ljudi to neće igrati, jer shvataju da kompanija, koja je to napravila, traži mogućnost da ih iskoristi, okupira njihovo vrijeme i zaradi na njima" ocjenjuje Milić za Srnu i precizira: 

"To je manipulacija koja posebno može biti negativna za djecu, jer se radi o još jednom načinu otuđenja ljudi, njihovog odvlačenja od učenja i zdravog stila življenja". 

"Pokemon GO" je nedavno napravljena igrica koja je ubrzo postala svjetski broj jedan među besplatnim aplikacijama na "Ejpl storu". 

Ova igrica japanske kompanije "Nintendo" funkcioniše tako što igrači pronalaze, hvataju pokemone i bore se sa drugim pokemonima. 

Potrebno je da hodaju do određenih lokacija, a igrica uz pomoć GPS-a na mobilnom telefonu pronalazi pokemone na mapi grada, koji mogu biti u grmlju, na putu, pored spomenika, u policijskoj stanici... Cilj je uhvatiti ih što više. 

Da igrica može biti opasna pokazao je slučaj Tuzlaka koji je nedavno hospitalizovan jer je, loveći pokemone, pao niz stepenice, a poznati su i slučajevi iz SAD gdje je grupa muškaraca vrebala i napadala igrače koji su tražili pokemone u zabačenim mjestima. 

U Minhenu se nedavno desio okršaj pokemon fanova antifašista i pristalica njemačke desnice "Pegida", nakon čega je uhapšeno desetine ljudi. 

Humanitarna organizacija "Posavina bez mina" iz Brčkog je nedavno putem društvenih mreža upozorila da pojedini korisnici igrice "Pokemon GO" ulaze u minska polja da bi hvatali pokemone.