U Klubu poslanika SNSD-a, koji će predložiti zakon, očekuju podršku i ostalih političkih partija, a kako je rekao Igor Žunić, šef Kluba ove stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, već u maju može se očekivati da on stupi na snagu.

 

"Zakon je u završnoj fazi izrade i trenutno je na usaglašavanju između različitih institucija, prije svega Poreske uprave, MUP-a i Agencije za bankarstvo, jer će svi ti organi imati svoju ulogu", rekao je Žunić, dodajući da će zakon u najvećoj mjeri biti kao u Srbiji i da se nada da će se pokazati pravo stanje i odnosi primanja i imovine koje pojedinci imaju.

 

Kada je riječ o Srbiji, ukaz o proglašenju Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu potpisan je 3. marta 2020. godine, a njegova primjena počeće 3. marta ove godine. Zakonom u Srbiji, koji ima tek 29 članova, propisano je da će za vođenje postupka utvrđivanja imovine i posebnog poreza biti nadležna Poreska uprava, u kojoj će se obrazovati posebna organizaciona jedinica.

 

Rukovodioca te organizacione jedinice postavljaće Vlada, a na prijedlog ministra finansija.

 

"Jedinica Poreske uprave pribavlja podatke iz svih vrsta evidencija koje vode, odnosno posjeduju nadležni organi i druga lica o nepokretnim i pokretnim stvarima, privrednim subjektima, finansijskim instrumentima, štednim ulozima i računima kod poslovnih banaka, kao i drugih evidencija i podataka iz kojih se može utvrditi imovina fizičkog lica", navodi se između ostalog u Zakonu o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu koji je usvojen u Srbiji, a inspektori posebne jedinice Poreske uprave imaće ovlaštenja i da pregledaju poslovne knjige i dokumentaciju privrednih društava i drugih lica, a sve s ciljem utvrđivanja imovine fizičkog lica.

 

Pri utvrđivanju vrijednosti imovine zakon u Srbiji propisao je da se u obzir uzima cjelokupna imovina fizičkog lica, a naročito nepokretne stvari kao što su stanovi, kuće, vikendice, zgrade, garaže, zemljište, itd, zatim finansijski instrumenti, udjeli u pravnom licu, oprema za obavljanje samostalne djelatnosti, vozila, plovni objekti i vazduhoplovi, kao i štedni ulozi i gotov novac.

 

Postupak protiv lica za utvrđivanje porijekla imovine pokretaće se ukoliko u najviše tri uzastopne kalendarske godine neko lice ima uvećanje imovine, a postoji razlika između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda koja je veća od 150.000 evra.

 

U SNSD-u, kako je rekao Žunić, očekuju podršku svih političkih partija kada je riječ o ovom zakonu, međutim u SDS-u kažu da će tražiti da se u skladu sa standardima EU i ustavnim načelom jednakosti građana zakonom jasno definiše da će se ispitati porijeklo imovine svih lica čija vrijednost imovine prelazi 500.000 KM.

 

"Nedavno sam najavio da će takav zakon ponovo predložiti Srpska demokratska stranka. Da bi se otklonile sve dileme u iskrene namjere predlagača, u ovom slučaju SNSD-a, potrebno je da zakon bude u skladu sa zakonodavstvom EU", rekao je Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS-a.

 

On kaže da najava da će se porijeklo imovine utvrđivati na osnovu sumnje, a ne na osnovu jasnih parametara, otvara mogućnost zloupotrebe i korištenja zakona za političke obračune sa neistomišljenicima.