Dogovoreno je to na nedavnom sastanku ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragana Bogdanića i direktora zdravstvenih ustanova. Nove mjere uvode se kako bi bili smanjeni troškovi u zdravstvenom sistemu i kako bi novac namijenjen za liječenje pacijenata za to isključivo bio i trošen.

Do sada je kroz centralni sistem nabavki putem Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske nabavljan dio lijekova i potrošnog medicinskog materijala.

Cilj novih mjera je, kako ističu, da se dođe do što boljeg planiranja i racionalizacije prilikom nabavke sve robe i usluga.

"Za početak radi se o servisiranju medicinske opreme i nabavci energenata, da bi se u idućem periodu sukcesivno i planski u potpunosti prešlo na sistem centralnih nabavki", objašnjavaju u Ministarstvu zdravlja.

Pored toga, Fond zdravstvenog osiguranja u ovoj godini planira da unaprijedi efikasnost kontrole troškova u zdravstvenom sistemu. Te kontrole biće usmjerene na rashode, kao i kontrole preporuka upućivanja na skupu dijagnostiku i propisivanje lijekova na recept.

"Cilj nam je da spriječimo sve eventualne zloupotrebe, ali i da dodatno stabilizujemo finansijsku situaciju u ovoj oblasti", naglašavaju u Ministarstvu.

Dodaju i da je namjera Fonda da maksimalno smanji troškove na svim onim stavkama na koje može uticati i da se novac namijenjen za liječenje pacijenata za to i troši.

"Jedno od dugoročnih rješenja, za čije je sprovođenje zadužen Fond zdravstvenog osiguranja je integrisani informacioni sistem u zdravstvu, odnosno, elektronske knjižice", kažu u Ministarstvu.

Na taj način, prvi put imaćemo, kako ističu, potpuni uvid u dijagnostiku i liječenje pacijenata.

"Tako ćemo izbjeći bespotrebno trošenje novca i usmjeravati ga tamo gdje je najviše potreban - za najefikasnije liječenje pacijenata. To je proces koji će trajati, ali predstavlja dugoročno i plansko rješenje", naglasili su u Ministarstvu.

Veći stepen odgovornosti u Ministarstvu očekuju i od kontrolnih organa, jer se zdravstvo, kako dodaju, finansira isključivo od doprinosa.

"Očekivali smo prihod od akciza na duvan i alkohol, kao dodatni izvor finansiranja, međutim, ta odluka na nivou BiH je izostala. Ono na čemu smo insistirali jeste da prava pacijenata ne budu umanjena i da bude održan dostignuti nivo zdravstvene zaštite. Štaviše, svake godine uvodimo nove lijekove i dijagnostiku, ulažemo u objekte i opremu", dodali su u Ministarstvu.

Mjere štednje, kao i prethodnih godina, planira da preduzme i najveća zdravstvena ustanova u Srpskoj Univerzitetski klinički centar Republike Srpske (UKC RS). Kažu da su već napravili kratkoročne i dugoročne planove racionalizacije.

"Naročita pažnja biće usmjerena na smanjenje materijalnih troškova, kao i troškova radne snage. Međutim, moramo voditi računa da broj usluga koje pružamo iz godine u godinu raste, u nekim djelatnostima više od deset odsto, što predstavlja ozbiljan izazov. Takođe, i struktura usluga se mijenja, jer neprestano stižu nove i složenije", kažu u UKC.

Mreža

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je radilo ozbiljne analize kada je u pitanju plan mreže zdravstvenih ustanova, a u međuvremenu se u taj proces uključila i Svjetska banka. 

Imajući to u vidu, odlučeno je da se za sada ne izlazi sa konačnim prijedlogom, dok ne bude pronađeno najbolje rješenje i dok Svjetska banka ne da svoje mišljenje i stav o pitanju modela plana mreže.