Već danas političke stranke mogu preuzeti formulare za prikupljanje potpisa i prijavu”, navela je Hadžijabdićeva na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Na opštim izborima u BiH bira se 518 nosilaca mandata, a državljani BiH će u oktobru imati priliku birati članove Predsjedništva BiH, poslanike za Predstavnički dom parlamenta BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike Narodne skupštine Republike Srpske, predstavnike za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH /FBiH/, kao i za kantonalne skupštine u FBiH.

Za sprovođenje ovogodišnjih opštih izbora u budžetu BiH namijenjeno je oko 8,5 miliona KM, od čega je za naknade biračkim odborima predviđeno oko četiri miliona, a ostatak za štampanje glasačkih listića i preostale aktivnosti CIK-a.

Prošli opšti izbori, odnosno sedmi po redu u BiH, raspisani su odlukom CIK-a BiH 15. maja 2014. godine. /kraj/bm/dad/foto

I dok jedni smatraju da je kasno za dogovore o izmjeni Izbornog zakona, jer izbori ne mogu biti raspisivani prema jednim, a sprovedeni prema drugim pravilima, drugi ističu da je to moguće, ali niko nije optimističan

I dok u nekim strankama smatraju da je kasno za bilo kakve dogovore nakon raspisivanja izbora, jer se izbori ne mogu raspisivati po jednom, a sprovesti prema drugom Izbornom zakonu,  druge su mišljenja da se to može učiniti i naknadno jer se neophodne izmjene odnose na neposredan izbor u domove naroda u parlamentima FBiH i BiH, te imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH.

Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Dušanka Majkić kaže da zbog nepostojanja dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH ulazi u avanturu iz koje se ne vidi izlaz.

- Hrvati su s pravom nezadovoljni jer će Bošnjaci ponovo biti u prilici da biraju njihove predstavnike. Najave da bi se dogovor mogao u međuvremenu postići nisu realne. Šta će se desiti nakon izbora u ovom trenutku teško je predvidjeti - istakla je Majkićeva. Dodala je da nekima odgovara da se ovakvo stanje zadrži, a u prvom redu Savjetu ministara BiH.

- Oni naprosto žele da na tim pozicijama ostanu isti ljudi što vodi ka stvaranju unitarističke BiH jer je sasvim izvjesno da visoki predstavnik neće nametnuti rješenja. Duboka kriza za BiH je sasvim izvjesna i jedino što će nakon izbora funkcionisati je vlast u RS - rekla je Majkićeva.

Potpredsjednik NDP-a Momčilo Novaković smatra da je do izbora teoretski moguće donijeti određene izmjene Izbornog zakona jer se one odnose na samu implementaciju rezultata.

- Šanse su minimalne i onda nakon izbora BiH ulazi u pravu krizu jer neće biti moguće formirati Dom naroda - kaže Novaković.

Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović rekao je da bi bilo dobro da su izvršene dopune Izbornog zakona prije početka izbornog procesa, ali da je očito da se to neće desiti zbog nepostojanja dobre političke volje.

- Dobro bi bilo postići dogovor prije kreiranja listi za kantonalne skupštine, do sredine jula, ali nije kasno do same implementacije izbora - rekao je Džaferović koji nije želio komentarisati mogućnost da se ne mognu realizovati izborni rezultati.

Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto kaže da se već može konstatovati da nepostizanje dogovora u vezi sa izmjenama Izbornog zakona vodi u ustavnu krizu.

- Praktično je kasno za promjene jer je nakon raspisivanja i implementacije izbora zabranjeno vršiti izmjene Izbornog zakona. Presuda Ustavnog suda BiH je jasna da su određeni članovi zakona neustavni i brisani su iz zakona. Praktično neće biti moguće popuniti Dom naroda FBiH pa samim tim ni Dom naroda Parlamenta BiH čime ni Federacija ni BiH neće imati izvršnu vlast i nastupa kriza - rekla je Krišto.

Dodala je da je odgovornost na domaćim akterima koji su morali naći rješenje prije raspisivanja izbora.

Delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Mario Karamatić iz HSS-a rekao je da BiH ulazi u krizu za koju niko ne zna kako će se iz nje izaći.

- Priče koje bošnjačke stranke propagiraju da će do dana izbora mijenjati zakon nisu tačne. FBiH i na nivou BiH od kraja godine ostaju bez zakonodavne vlasti. Sve što se eventualno donese od raspisivanja izbora pa nadalje može se primijeniti tek na idućem izbornom ciklusu jer tako zakon kaže. Rezultati se definitivno neće moći implementirati i BiH je definitivno ubila prevelika ljubav bošnjačkih stranaka kao što sam i najavljivao - rekao je Karamatić.

Poslanik SDP-a BiH u Parlamentu BiH Saša Magazinović smatra da je u interesu vladajućih stranaka, u prvom redu SDA i HDZ BiH, to što nije došlo do dogovora o izmjenama zakona.

Bez jasno utvrđenih pravila za izbore sve vodi u neku vrstu anarhije. Jasno je u bilo kom sportu, da u kada se odsvira početak utakmice pravila poznata i ne mogu se mijenjati u toku utakmice - rekao je Magazinović.

Birališta za dijasporu

U “Službenom glasniku BiH” objavljena je odluka o tome na kojim mjestima u dijaspori je planirano otvaranje biračkih mjesta, a planirano je da glasanje budu omogućeno u 22 zemlje.

To su Njemačka, Austrija, Australija, Belgija, Crna Gora, Češka, Danska, Francuska, Holandija, Hrvatska, Italija, Kanada, SAD, Srbija, Španija i Velika Britanija.

Posebnim propisom biće utvrđen tačan broj i raspored biračkih mjesta shodno broju registrovanih birača, a onima koji se prijave za glasanje lično u DKP-ovima, a u kojima ne budu ispunjeni uslovi za organizovanje glasanja, biće omogućeno glasanje poštom.