Prva filmska projekcija organizovana je 28. decembra 1895. godine u pariskom restoranu "Grand kafe", čime je započeta svjetska kinematografija, a za to su zaslužni braća Luj i Ogist Limijer.
Ta projekcija ostavila je publiku "bez teksta", dok je jedan od novinara zabilježio da je to "nesumnjivo najčudniji pronalazak u epohi".
Zapravo, prve "pokretne slike" bile su kratki dokumentarni filmovi na kojima su prikazani radnik koji izlazi iz fabrike, željeznička stanica prepuna ljudi i voz koji juri.
Braća Limijer bili su francuski hemičari, industrijalci, pronalazači i autori prvog filma.
Luj je razvio metod za pravljenje fotografskih ploča 1882. godine, a do 1894. u fabrici koju su braća zajedno osnovala, a u kojoj se izrađivao fotografski materijal - hartije i hemikalije, proizvođeno je 15 miliona ploča svake godine.
U istoriji filma pominju se i braća Maks i Emil Skladanovski iz NJemačke, koji su tvorci uređaja pod nazivom "bioskom", a Francuz Anri Žoli je zaslužan za "fotozotrop".
Međutim, braća Limijer ističu se svojim pronalaskom - prenosivom kamerom koja ima ručno upravljanje, zahvaljujući kojoj je bilo moguće snimanje portreta i prizora iz života.
Godinu dana poslije prve projekcije kratkih dokumentarnih filmova braća Limijer napravila su više od 40 kratkih ostvarenja, snimajući svakodnevni životu u Francuskoj.
Oni su pravili i prve filmske žurnale i slali ekipe da snime novi materijal širom svijeta.
Svojim filmovima Limijerovi su postavili i temelje za određene filmske žanrove, pa su tako njihovi kratki dokumentarci preteča sovjetskih dokumentarnih filmova i italijanskih filmova neorealista.
Braća Limijer napravila su i prvu filmsku komediju, koja je ujedno i prvi narativni film, pod nazivom "Poliveni polivač".