Post počinje u sedmici poslije Trojične nedjelje i praznika Silaska Svetog duha na apostole, poznat je i kao apostolski i ljetni post, a završava se uvijek 12. jula, na Petrovdan, praznik koji je posvećen svetiteljima Petru i Pavlu.

Dužina posta je različita i zavisi od datuma proslave Duhova ili Pedesetnice koji spada u pokretne praznike povezane za Vaskrs.

Najduže može trajati šest nedjelja i najkraće jednu sedmicu i jedan dan. Petrovski post spada u jedan od četiri najveća godišnja posta koje SPC propisuje svojim kanonima.

Najduži je veliki ili Časni post koji se završava praznikom Vaskrsenja, a potom božićni post koji takođe traje više nedjelja i završava se praznikom Hristovog rođenja.

Osim Petrovskog, u ljetnom periodu se poštuje i gospojinski post, pred Veliku gospojinu, praznik Vaznesenja Bogorodice. Pravoslavni hrišćani dobrovoljno donose odluku o poštovanju posta, a tim podvigom se postiže očišćenje duše i tijela.

Svrha posta, kako kažu pravila vjere, ne može se postići samo uzdržavanjem od mrsne hrane, već i uzdržavanjem od loših misli, riječi i djela i uz obaveznu molitvu, po uzoru na Spasitelja koji je postio u pustinji i čiji su primjer potom slijedili Bogorodica i apostoli.

Sveti Jovan Lestvičnik, veliki učitelj vjere, zapisao je u svojim poukama da je "post gašenje plamena tjelesne požude, odstranjenje rđavih misli, spas od ogrubjelosti, olakšica sna".

U narodu vlada uvjerenje da onaj ko može da se uzdrži od prekomjernog jela, ima snage i da se uzdrži od zlih misli i djela.