Primjenjuje se suzbijanje larvicidnom metodom, topovima i ručnim prskalicama, jer se pokazalo da je ovaj način najefikasniji. Za razliku od uništavanja komaraca, koje je ove godine počelo na vrijeme, proljetnjeg uništavanja glodara i štetočina još neće biti.

Zbog kašnjenja u raspisivanju tendera i odugovlačenjem sa zaključivanjem ugovora, prošle godine su stanovnici Bijeljine i Semberije imali velikih problema sa komarcima. Zbog blizine rijeka Drine i Save ovo je pogodno tlo za razvoj komaraca kojih već sada ima. Građani Semberije brinu kako se će se i ove godine nositi sa dosadnim insektima.

– Nepodnošljivo je i danju i noću. Ma kakve hemijske preparate koristili, postavljali mreže, nije efikasno. Efikasno je samo kad se unište na vrijeme i drastično smanji njihova brojnost – kaže Bijeljinka Jelena Kovačević.

Preduzeće, koje je na tenderu izabrano da izvodi dezinsekciju, ove godine je uništavanje larvi komaraca počelo prije nekoliko dana, što znači da ne bi trebalo biti problema kao prethodne.

– Uništavaju se larve komaraca, prije nego postanu odrasle jedinke, a to se sve radi na potpuno bezopasan način po životinje i ljude – kaže savjetnik u preduzeću „Eko zaštita” Bijeljina Bojana Petričević.

Dodaje da je monitoring populacije na određenom terenu urađen, a sve ekipe obilaze staništa za razvoj komaraca u gradu i ruralnim područjima.

– Larvicidni tretman se provodi na vodenim leglima, a nakon toga će se, ukoliko bude potrebno, prskanjem suzbijati i odrasle forme komaraca – naglasila je Petričevićeva.

Uništavanje komaraca počelo je na vrijeme i vršiće se do kraja oktobra, ali proljetnje deratizacije još nema. Glodari prenose oko 26 zaraznih bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije brojnost glodara bi trebalo da bude od pet do deset po domaćinstvu.

Iz “Eko zaštite” kažu da je u Semberiji  brojnost glodara manja u odnosu na neki prethodni period i da iznosi 23 jedinke po stanovniku. Monitoringom je ustanovljeno i da se na ovom području nalazi 115 divljih deponija i 914 napuštenih domaćinstava, tako da postoji rizik od njihovog brzog razmnožavnja.

– Situacija je u gradu mnogo bolja nego u ruralnim područjima. Građani ne mogu naročito uticati na smanjenje broja glodara, ali moraju smeće odlagati na mjesta koja su za to predviđena. Divlje deponije i napušteni objekti mjesta su na kojima se legu glodari. Posebna pažnja mora se posvetiti u ruralnim područjima, jer je zbog velikog broja poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju ovdje, Semberija idealno stanište miševa, pacova i drugih štetočina – naglašava Petričević.

Iz ovog preduzeća upozoravaju  da je naročito važno da se glodari uklone u blizini škola, javnih ustanova i institucija, kako bi se izbjegle eventualne zaraze koje oni mogu da izazovu.

Za deratizaciju 60.000 KM

U gradskom budžetu je za deratizaciju koja se obavlja u proljeće i na jesen, predviđeno je nešto manje od 60.000 KM.

U toku je prikupljanje tenderske dokumentacije zainteresovanih firmi, nakon čega će biti izabran najpovoljniji ponuđač.